Ova hrana je
ograničena u takozvanim plavim zonama, regijama u kojima stanovnici
obično žive dulje i imaju manje zdravstvenih problema kako stare,
otkrili su istraživači.
Cjelovita biljna hrana poput lisnatog povrća, voća, graha i žitarica
sveprisutna je u plavim zonama. Također, stanovnici ovih područja
oslanjaju se na cjelovitu, neprerađenu hranu. Glavne namirnice su riža,
grah i povrće te imaju prednost u odnosu na već pripremljenu i praktičnu
hranu, koja je puna dodane masti, soli, šećera i konzervansa.
Hrana poput pizze, čipsa i sličnog povezana je s povećanim rizikom od
rane smrti od bolesti poput srčanih bolesti ili raka, piše Insider.
Ograničite unos dodanog šećera
Jedan od krivaca u prehrani koji sabotira dugovječnost je previše
šećera, pokazuju dokazi. Šećer je sveprisutan u prerađenoj hrani.
Previše slatkog može dovesti do debljanja, problema s raspoloženjem,
kožom i povećanog rizika od dijabetesa, bolesti jetre i bolesti srca.
Umjesto slatkih poslastica, stanovnici plavih zona obično grickaju
hranu poput orašastih plodova, prepunu vlakana i zdravih masti, ili
posežu za hranjivim voćem koje daje prirodnu slatkoću.
Izbjegavajte rafinirane žitarice poput bijelog kruha, tjestenine i peciva
Prehrana stanovnika plavih zona poznata je kao bogata
ugljikohidratima, ali uz jednu važnu razliku – daju prednost cjelovitim
žitaricama u odnosu na rafinirane, bijele, brašnaste varijante popularne
u standardnoj zapadnjačkoj prehrani.
Kada se žitarice obrađuju, hranjive tvari poput vlakana, vitamina i
minerala uklanjaju se kako bi se stvorila pahuljasta tekstura i dobio
dulji rok trajanja. Često se dodaju i aditivi poput masti i šećera kako
bi se poboljšao okus.
Kao rezultat toga, hrana poput bijelog kruha, tjestenine, tijesta za
pizzu i peciva sadrži kalorije, ali malo drugih nutritivnih prednosti, a
može biti štetna za zdravlje srca.
Nedostatak vlakana u rafiniranim žitaricama također ih čini manje
zasitnim od cjelovitih žitarica, zbog čega postoji veća vjerojatnost da
ćete pretjerati i/ili osjetiti skokove šećera u krvi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Crveno meso, posebno prerađeno meso poput kobasica, jede se umjereno.
Prehrana stanovnika plavih zona gotovo je u potpunosti bazirana na
biljkama. Studije su pokazale da ljudi koji jedu više mesa imaju veću
stopu srčanih i drugih kroničnih bolesti.
Umjesto mesa, u plavim zonama, umjereno se konzumiraju grah, sjemenke, riba, nešto mliječnih proizvoda i jaja.
Od pića su popularna samo voda, kava i čaj
Gazirana pića, sokovi, energetski napici i slično jedan su od
najčešćih izvora dodanog šećera u standardnoj zapadnjačkoj prehrani.
Njihova visoka konzumacija povezana je s većim rizikom od raka i drugih
bolesti.
Zato se ljudi u plavim zonama drže vode ili drugih nezaslađenih pića,
poput kave ili čaja. Povremeno uz obroke uključuju crno vino, koje u
malim količinama ima minimalne rizike i potencijalne koristi.
Životinjske masti često se zamjenjuju maslinovim uljem
Budući da je prehrana u plavoj zoni uglavnom biljna, uglavnom se oslanja na maslinovo ulje i slične izvore masti.
Postoje dobri dokazi da nezasićene masti mogu pomoći u snižavanju
kolesterola i poboljšanju zdravlja srca, u usporedbi sa zasićenim
mastima iz životinjskih proizvoda.
Neka istraživanja pokazala su da zamjena maslaca maslinovim uljem
može spriječiti niz zdravstvenih problema, uključujući rak, bolesti srca
i neurodegenerativne bolesti.
Međutim, dokazi također sugeriraju da je maslac vjerojatno bezopasan u
malim količinama, tako da ga možda nećete morati u potpunosti
isključiti iz prehrane. Stručnjaci kažu da ga je u redu konzumirati, kao
i druge izvore zasićenih masti u umjerenim količinama, posebno iz
visokokvalitetnih izvora.