Više od 60 izlagača je iz inostranstva, a posjetioce sajma očekuju susreti sa brojnim piscima zemalja regiona, kao i iz Mađarske, koja je gost ovogodišnjeg sajma.
Pjesnikinja Radmila Lazić rekla je na otvaranju da umjetnici i pisci ne traže da budu zaštićeni kao bijeli medvjedi, ali da to ne znači da ih treba držati na margini društva kao nužno zlo.
“Kada nam se danas sa visokog mesta poruči da umetnost mora biti patriotska namah se setimo nevesele sudbine pesnikovanja, ali i krvavih izvedbi u ime patriotizma. Bilo kakvi i bilo čiji zahtevi i očekivanja uvek imaju ideološku pozadinu”, rekla je ona.
Pjesnikinja je rekla da se država odnosi maćehinski prema kulturi uprkos činjenici da su književnici najbolji predstavnici Srbije pred svijetom, za razliku od političara za koje je kazala da su neuspješni u svom poslu.
Prema njenim riječima, duhovne vrijednosti ne mogu se mjeriti tržišnim uspjehom i profitom niti količinom “patriotskih krvnih zrnaca, već je njihova mjerna jedinica večnost”.
“Jedina produktivna snaga naroda i zajednica je duhovna supstanca, a ona se ne održava samo čuvanjem granica već očuvanjem duhovnih snaga”, rekla je ona.
Lazićeva je ukazala i da zahtjevi i očekivanja u pogledu svrhe umjetničkog djela i namjere umjetnika uvijek imaju ideološku pozadinu, ali je dodala da treba biti svjestan da je umjetnost trajnija od države i civilizacija i svakog vladara.
Na otvaranju beogradskog sajma knjiga, Seči je rekla da su srpski pisci posebno srećni jer i u svojoj zemlji imaju pristup brojnim drugim kulturama, a tu spada i mađarski kao jezik manjine koja živi u Srbiji.
Prema njenim riječima, gosti iz Mađarske učinili su sve da pokažu mnogostranost te drugačije ali ipak bliske kulture.
Gostovanje na sajmu je, kako je rekla, njen prvi susret sa srpskom književnošću, ali je navela da je sticajem okolnosti posebno zainteresovana za literaturu Miloša Crnjanskog, a naročito za njegovo djelo “Roman o Londonu”.
Komentarišući stanje na tržištu knjiga, Seči je rekla da se uočava posebno snažan engleski uticaj, ali da se protiv engleskog jezika i multikulturalizma ne treba boriti.
“Moramo znati da pored engleskog, koji je neizbježan, na naš identitet utiču i drugi jezici i mi doživljavamo ono što doživljava svijet usred manje više uniformisane masovne kulture”, rekla je mađarska književnica.
Lazić i Seči su dobitnice brojnih nacionalnih i međunarodnih književnih priznanja. Na svečanom otvaranju bili su i ministar kulture i informisanja Srbije Bratislav Petković, mađarski ambasador Oskar Nikovic, direktor Narodne biblioteke Dejan Ristić i brojni pisci.
Beogradski sajam knjiga je otvoren do 28. oktobra, svakog radnog dana od 10 do 21 sat, a pored najnovije izdavačke produkcije organizatori su najavili i brojne izložbe, debate, tribine i druge prateće programe.
Cijene ulaznica ostale su nepromijenjene u odnosu na protekle tri godine – pojedinačna ulaznica je 250 dinara, a ulaznica za grupne posjete 150 dinara.
Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu biće dodijeljene uobičajene nagrade za izdavački poduhvat, najbolju dječiju knjigu i najljepše izdanje, kao i nagrada stranom izdavaču za izdanja na srpskom jeziku “Dositej Obradović”.