Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je okupila međunarodnu skupinu od deset znanstvenika čiji je cilj istražiti porijeklo virusa.
Oni će morati istražiti životinje koje se sumnjiče za prijenos virusa i prve zaražene pacijente.
"Želimo znati odakle potječe i učinit ćemo sve da to saznamo", kazao direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
No to nipošto ne znači da je uspjeh zajamčen.
Izvor širenja
Prvi slučajevi zaraze pojavili su se u Wuhanu prije godinu dana, prije nego što su države diljem svijeta počele bilježiti broj zaraženih.
"Vrijeme otkrivanja epidemije ne znači nužno da je to i početak epidemije", navodi WHO.
Mnogi istraživači iz raznih zemalja zadnjih mjeseci ukazuju na to da je zaraženih bilo i prije prosinca 2019., a svoje zaključke temelje na analizama otpadnih voda i uzoraka krvi. "No za to još nema jasnih dokaza", rekao je Etienne Simon-Loriere, virolog s Pasteurova instituta u Parizu.
Da bi ustanovili obiteljsko stablo virusa, znanstvenici se oslanjaju na genetičke analize.
"To bi trebalo pridonijeti boljem razumijevanju dinamike transmisije, posebno toga kako je virus evoluirao i kako su žarišta povezana prostorno i vremenski", kažu u WHO-u.
Znanstvenici znaju da je virus stigao sa životinje. "Veliko je pitanje što je dovelo do toga da 'skoči' na čovjeka", rekao je Etienne Simon-Loriere.
Glavni osumnjičenici su šišmiši, koje mnogi smatraju ishodištem virusa i "velikim rezervoarom koronavirusa", dodao je.
No put do čovjeka vjerojatno nije bio izravan, nego se u priču uplela još jedna životinja kao posrednik.
Ljuskavac, sisavac kojega se u Kini nemilice krijumčari iz prirode, identificiran je na temelju genetičke analize kao vjerojatni nositelj virusa do ljudi, ali ta pretpostavka još nije do kraja potvrđena.
Istražitelji WHO-a morat će razjasniti ovu nepoznanicu istragom mokre tržnice u Wuhanu na kojoj su se prodavale žive i divlje životinje i povezana je s mnogim prvim slučajevima zaraze. Imat će pritom mnoge tragove koje nisu imali na početku pandemije.
Simon-Loriere kaže da bi mogli tražiti životinju s receptorom virusa, proteinom ACE2, sličnim onome kakav se nalazi u ljudima. Preko tog receptora virus se zakači za stanicu.
Neke životinje poput nerčeva i bijelih (afričkih) tvorova imaju slične receptore kao i ljudi, dok su drugi potpuno drugačiji.
Teorija zavjere
Po jednoj od teorija zavjere, u pandemiju je upleten Virološki institut u Wuhanu. Tu je ideju prihvatio i američki predsjednik Donald Trump, tvrdeći da je virus iscurio iz tamošnjeg laboratorija.
Kina odbacuje takve optužbe.
Simon-Loriere kaže da se mogućnost da je virus slučajno pobjegao zasad ne može u potpunosti isključiti, no ističe da nema nikakvih dokaza po kojima ga je stvorio čovjek.
"Svi elementi njegova genoma već su viđeni u prirodi, uglavnom u šišmišjih koronavirusa", kazao je.
Odgonetka zagonetke
WHO tvrdi da je saznanje o tomu na koji je način epidemija počela "nužno za prevenciju budućih prodora u ljudsku populaciju". Ali i upozorava da je proces istraživanja kako je bolest sa životinja prešla na ljude "zagonetka koja će se godinama odgonetati".
"Ulaz novog virusa u ljudsku populaciju jedna je od najvećih zagonetki koju epidemiolog želi razmrsiti", dodaje organizacija.
"Cilj je shvatiti mehanizam prijenosa i uvesti mjere za izbjegavanje pojave SARS-CoV-3, SARS-CoV-4 i tako dalje", kaže Simon-Loriere.
WHO je još u srpnju poslao prethodnicu u Peking da položi temelje za istragu, ali još nije poznato kad će veća skupina znanstvenika moći otići u Kinu i početi s radom. WHO se nada da će to biti "u najkraćem mogućem roku".