U Njemačkoj restorani razmatraju uvođenje doplate za hranu koja ostane na tanjiru sa švedskog stola, dok stručnjaci iz Srbije smatraju da ovakva praksa kod nas teško može zaživjeti.
Boško Bubanja, predsjednik Udruženja Event industrija Srbije, ističe da je naplata za nepojedenu hranu uvedena uglavnom u luksuznijim resortima, dok u Turskoj nije nepoznata praksa. Ipak, smatra da u Srbiji, naročito na proslavama, gosti neće biti naplaćeni za ono što nisu pojeli jer troškove plaćaju slavljenici.
– Kod švedskog stola hrana se uzima u etapama: prvo hladna predjela, zatim glavno jelo s prilozima. Problem nastaje kada gosti sve uzmu odmah, ne razmišljajući o količini – objašnjava Bubanja.
Kuvar Milan Stojanović dodaje da je bacanje hrane tužno i da u njegovom a-la-carte restoranu gotovo ne dolazi do otpada, jer se preostala hrana često daruje životinjama. Također, podsjeća da je u Njemačkoj i Italiji praksa da gosti iz restorana ponesu preostalu hranu, dok u nekim slučajevima, poput kineskih restorana u Milanu, nepojedena hrana podliježe doplati.
– Bacanje hrane je globalni problem. Prema UN-u, godišnje se baci 931 milion tona hrane, dok se u Srbiji baci oko 250 hiljada tona – ističe Bubanja, naglašavajući važnost odgovornog pristupa prema hrani.
Očigledno je da dok u Evropi zakonodavni i ugostiteljski standardi forsiraju smanjenje otpada kroz doplatu, kod nas se još uvijek računa na tradicionalnu kulturu dijeljenja i pakovanja za ponijeti.