Hodanje može smanjiti rizik od demencije, depresije i smrti od raka, a povoljno utiče i na zdravlje srca – pokazuje novo istraživanje. Dobra vijest je da ne morate napraviti 10.000 koraka dnevno da biste uživali te benefite.
Iako britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) preporučuje svakodnevnu žustru šetnju od 10 minuta, mnogi ljudi se trude da dostignu mitološku granicu od 10.000 koraka. Međutim, istraživači sada tvrde da je i 7.000 koraka dnevno dovoljno da značajno zaštitite svoje zdravlje.
Naučnici su analizirali podatke više od 160.000 odraslih osoba i otkrili da je hodanje 7.000 koraka dnevno povezano s nižim rizikom od ozbiljnih zdravstvenih problema, ali i smrtnosti.
Za razliku od ranijih studija koje su uglavnom fokusirane na povezanost broja koraka i zdravlja srca, ovo istraživanje objavljeno u Lancet Public Health časopisu sistematski je analiziralo kako hodanje utiče i na druge bolesti.
U poređenju s osobama koje su hodale svega 2.000 koraka dnevno, oni koji su dostigli 7.000 koraka imali su:
- 37% manji rizik od smrti od raka,
- 14% niži rizik od dijabetesa tipa 2,
- 38% manji rizik od demencije,
- 22% manji rizik od depresije,
- 28% manji rizik od padova,
- i 25% niži rizik od bolesti srca,
dok je ukupni rizik od smrti bio manji za čak 47%.
Iako broj koraka ne bilježi intenzitet vježbanja, istraživanje ističe važnost fizičke aktivnosti. Svakih dodatnih 1.000 koraka dnevno donosi nove koristi. Čak i 4.000 koraka dnevno smanjuje rizik od bolesti u poređenju s vrlo niskom aktivnošću.
Nakon 7.000 koraka, rizik i dalje opada, ali sporijim tempom. Profesorica javnog zdravlja na Univerzitetu u Sidneju i glavna autorica istraživanja, Melody Ding, poručuje:
„Oni koji već hodaju 10.000 koraka dnevno neka tako i nastave. Ali za one koji su trenutno fizički neaktivni, cilj od 7.000 koraka dnevno je realan i veoma koristan.“
Dr Daniel Bailey s Univerziteta Brunel u Londonu smatra da je ovo istraživanje „razbilo mit“ da je 10.000 koraka idealan cilj:
„Zdravstvene koristi se mogu osjetiti i malim povećanjem fizičke aktivnosti, poput dodatnih 1.000 koraka dnevno. Idealno bi bilo ciljati 5.000 do 7.000 koraka, što je realnije za mnoge ljude.“
Dr Andrew Scott s Univerziteta Portsmouth upozorava da svi oblici aktivnosti ne uključuju hodanje: „Broj koraka je dobar pokazatelj za aktivnosti poput hodanja, ali ne i za biciklizam, plivanje ili veslanje.“
Kardiološka sestra British Heart Foundationa, June Davison, podsjeća da bi odrasli trebali težiti ukupno 150 minuta umerenog fizičkog napora sedmično:
„Redovno hodanje je jedan od najlakših načina da održite zdrav život. Aktivni trenuci poput šetnje tokom telefonskih razgovora ili brze šetnje u pauzi za ručak mogu imati veliki uticaj.“
Guardian navodi da rezultati ovog istraživanja nude novu nadu za sve koji se osjećaju obeshrabreno brojkom od 10.000 – sada znamo da i 7.000 može napraviti veliku razliku.