Oduvek su kroz istoriju vladari povezivani sa ljubavnim
aferama, poznatim ženama i skandalima – bili oni moralisti i konzervativci ili
razuzdani slobodari. Iako su u mnogim slučajevima u pitanju neosnovane ili
preuveličane glasine, neki carevi su se zaista proslavili kao strastveni
ljubavnici, a njihove izabranice zapamtila je istorija.
Ovo su četiri najpoznatije ljubavnice ruskih careva:
1. Pavel I i Ana
Lopuhina
Sin Katarine II Pavel I bio je veliki magistar Malteškog
reda i sebe je doživljavao kao pravog viteza, a svakom vitezu je potrebna dama
u koju je zaljubljen. Za tu ulogu je imperator 1798. godine izabrao 20-godišnju
kneginjicu Anu Lopuhinu, čiji je izgled njena savremenica ovako opisala:
„Lopuhina je imala lepu glavicu ali je bila niskog rasta i loše građena, sa
upalim grudima i bez ikakve gracioznosti u manirima“.
Pavel je nju obožavao. Njeno ime je davao brodovima i
odeljenju gardijskih oficira u grimiznim mundirima, jer je to bila Anina
omiljena boja. Lopuhina je mnogo volela valcer, zbog čega je Pavel ukinuo
zabranu tog plesa. Čak je naredio da se i njegov dvorac (Mihajlovski zamak)
oboji u svetlo crvenkastu boju, tj. u boju njenih balskih rukavica.
Kada je Lopuhina obavestila Pavla da je zavolela drugoga, on
je i u toj situaciji postupio viteški: organizovao je Ani svadbu sa njenim
izabranikom knezom Gagarinom. Doduše, sve do Pavlove smrti u martu 1801, godine
kada su ga ubili zaverenici, Lopuhina je u Mihajlovskom zamku imala svoje odaje
do kojih su vodile tajne stepenice iz imperatorskih odaja.
Wikipedia, Ana LopuhinaFoto: Wikipedia, Ana Lopuhina
2. Aleksandar I i
Marija Nariškina
Aleksandar I je upravljao Rusijom u prvoj četvrtini 19.
veka. Njegovo srce je pokorila Marija Nariškina poreklom iz visokog poljskog
plemstva. „Njena lepota je bila toliko savršena da je izgledala kao nešto
nemoguće“, pisao je poznati autor memoara Filip Vigelj. „Idealne crte njenog
lica i besprekoran stas još su više dolazili do izražaja u kontrastu sa njenim
jednostavnim odevanjem“.
Nariškina nije nosila nakit i na dvorskim balovima se
pojavljivala u običnoj beloj haljini. Ona nikad nije pretendovala na ulogu
supruge, nije se petljala u politiku, niti je iskoristila svoj položaj da bi se
obogatila. Aleksandar praktično nije skrivao vezu sa njom i balove je otvarao
polonezom u paru sa Marijom.
Njihova veza je trajala 13 godina, a prekinuta je 1814. Ne
zna se ko je bio inicijator raskida, kao što se ne zna ni ko je bio otac petoro
dece Marije Nariškine. Priča se da je njen muž, zaslužni dvorski lovac Dmitrij
Nariškin, na carevo pitanje o zdravlju dece jednom rekao: „Za čiju decu pitate
Vaše Veličanstvo? Za moju ili za Vašu?“
Wikipedia, Marija Nariškina Foto: Wikipedia, Marija
Nariškina
3. Aleksandar II i
Jekaterina Dolgorukova
Imperator Aleksandar II bio je 28 godina stariji od svoje
voljene. On je Kaću poznavao još kao malu devojčicu kada je dolazila u goste na
imanje njegovog oca, a zatim ju je sreo u Letnjem vrtu već kao 18-godišnju
devojku i ludo se zaljubio. Počele su šetnje i tajni susreti, a 1878. godine
car je doveo kneginjicu u odaje Zimskog dvorca i od tada se nisu rastajali. I
pored toga, do danas je sačuvano oko 6.000 pisama koje su oni za 15 godina
napisali jedno drugom.
Supruga Aleksandra II je umrla 1880. godine, i samo mesec
dana nakon toga car se oženio Dolgorukovom. Tada je ona dobila titulu
najsvetlije kneginje Jurjevske. Isto to prezime dobija i troje njene dece za
koje je Aleksandar zvanično priznao da su njegova.
Porodična idila nije dugo trajala. Imperator je 1. marta
1881. godine umro u dvorcu na rukama svoje mlade žene od rana zadobijenih u
terorističkom bombaškom napadu. Dolgorukova je sa 33 godine ostala udovica i
više se nije udavala, mada je nadživela Aleksandra čitavih 40 godina. U
francuskoj ekranizaciji njihove ljubavne priče, u filmu „Kaća – nekrunisana
carica“ snimljenom 1959. godine, Dolgorukovu je igrala Romi Šnajder.
Wikipedia, Jekaterina DolgorukovaFoto: Wikipedia, Jekaterina
Dolgorukova
4. Nikolaj II i
Matilda Kšesinska
Ovu ljubavnu priču je nehotice inicarao otac tadašnjeg
carevića imperator Aleksandar III. Upravo on je na svečanom ručku stavio ovu
lepu devojku da sedi pored njegovog sina. Ona je tada već završila koreografsku
školu, a 22-godišnji Nikolaj, koji do tada nije imao ljubavnih veza odmah se
zainteresovao za Matildu. „Zainteresovao sam se za malu Kšesinsku…“, pisao je
u svom dnevniku. A 18-godišnja balerina je u svom dnevniku napisala sledeće:
„Zaljubila sam se u naslednika prestola već na našem prvom susretu <…> To
osećanje je ispunilo celo moje biće, i mogla sam samo o njemu da razmišljam“.
Nikolaj je Kšesinskoj kupio vilu u Peterburgu gde su oni
mogli na miru da se sastaju. Njihova ljubavna priča je trajala 4 godine do
Nikolajeve ženidbe 1894. godine. Posle rastanka su njihovi životi krenuli u
različitim pravcima. Poslednjeg ruskog cara su čekala velika iskušenja, a
Matildu je čekala slava sjajne balerine i svetske dame, ljubavna veza sa
dvojicom velikih knezova i emigracija u Pariz, gde je umrla 1971. godine, 9
meseci pre svog stotog rođendana.
Wikipedia, Matilda KšesinskaFoto: Wikipedia, Matilda
Kšesinska