Ponekad su potpisani, ponekad ne. Ponekad su na engleskom, a ponekad
prevedeni. Ponekad ih objavljuju samostalno, a ponekad ih možete zateći
ispod polugole fotografije snimljene u kupaonici jer ništa ne kaže
“duboko” kao duboki citat i još dublji dekolte.
Bilo kako bilo, ima ih previše, a najveći problem je to da ih često pripisuju pogrešnim osobama.
“Oplakujem gubitak tisuća dragocjenih života, ali neću slaviti smrt niti jedne osobe, čak ni svog neprijatelja.”
Nakon što su Ameri koknuli Osamu Bin Ladena, mnogi su ovaj citat
pripisali Martinu Lutheru Kingu, Jr., ali on to nikada nije napisao ni
izgovorio. Naime, radi se o Facebook statusu 24-godišnjeg učitelja
engleskog jezika, koji je s ovom rečenicom započeo svoju objavu i
kasnije ubacio Kingov citat.
“Laž će proputovati pola svijeta dok istina pokušava obuti cipele”
Ovo nije napisao ni Mark Twain, ni Winston Churchill, ni Thomas
Jefferson, ni Ann Landers, niti još par slavnih kojima se riječi
pripisuju. Zapravo se radi o parafraziranju rečenice Jonathana Swifta
koji je napisao: “Laž leti, a istina šepa za njom.”
“Koristite kremu za sunčanje”
Društvene mreže prepune su citata iz uistinu kvalitetnog govora koji
je američki pisac Kurt Vonnegut održao gomili srednjoškolaca davne 1997.
Štoviše, govor je toliko dirnuo redatelja Baza Luhrmanna da ju je
odlučio pretvoriti u pjesmu. Čak je i Vonnegutova supruga, Jill
Krementz, povjerovala da se radi o njegovom govoru pa ga je, nakon što
je dobila tekst u mailu, proslijedila svojoj djeci.
Vjerojatno pretpostavljate, ne radi se o Vonnegutu, već kolumnistici Chicago Tribunea Mary Schmich.
Nakon što su ga novinari pitali što misli o tekstu koji mu pripisuju,
Vonnegut je izjavio: “Ono što je napisala je duhovito, mudro i
šarmantno. Bio bih ponosan da su te riječi moje.”
“Svakog dana učinite jednu stvar koja vas plaši”
Eleanor Roosevelt? Ne, ponovno Mary Schmich.
“Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu.”
Koliko god se trudili, nećete pronaći niti jedan izvor u kojem Gandhi
izgovara ove riječi. Najbliže što je ikad izgovorio bilo je: “Kada
bismo mogli promijeniti sebe, težnje u svijetu također bi se
promijenile. Kao što čovjek mijenja vlastitu prirodu, mijenja se i stav
svijeta prema njemu… Ne moramo čekati da bismo vidjeli što će drugi
učiniti.”
“Prvo te ignoriraju, zatim ti se smiju, poslije te napadnu i onda pobijediš.”
Ako je Gandhi i izgovorio ovu rečenicu, nitko to još nije otkrio.
Ipak, nešto slično 1918. izjavio je sindikalni aktivist Nicholas Klein:
“Prvo te ignoriraju. Nakon toga te ismijavaju, a zatim te napadnu i žele
spaliti. Nakon toga dignu ti spomenike.”
“Cilj opravdava sredstvo.”
Ljudi ovo masovno pripisuju Machiavelliju, ali njegov citat zapravo
je: “U obzir morate uzeti konačni rezultat… Iako čin osuđuje
činitelja, cilj ga može opravdati.”
E sad, to je prilično slično, ali tumačenje ovog citata je izuzetno
slobodno jer Machiavelli ne sugerira da cilj na neki magičan način
opravdava sredstvo (štoviše, više puta ističe da je sredstvo itekako
bitno) već da se ponekad isplati prihvatiti posljedice poteza koji je
teško opravdati i štetu koju pričinjava reputaciji pojedinca.
No, ako ste ispali šupčina i to nekako pokušavate racionalizirati, Machiavelli je vaš čovjek.
“Ljudi sigurno spavaju u svojim krevetima jer su grubi ljudi spremni biti nasilni umjesto njih.”
Iako riječi pripisuju i Winstonu Churchillu i Georgeu Orwellu, radi
se o rečenici koja se pojavila u eseju Richarda Greniera koju je 1993.
napisao za Washington Times.
Naime, Grenier je samo tumačio riječi Georgea Orwella koji je u
“Crticama o nacionalizmu” napisao da pacifisti nisu spremni prihvatiti
tvrdnju da je njihova suzdržanost od nasilja moguća samo zato što
postoje ljudi koji rade nasilne stvari umjesto njih.
“Naš najveći strah nije da nismo dovoljno dobri. Naš najveći strah je da posjedujemo neizmjernu moć.”
Nelson Mandela izgovorio je sve i svašta, ali ovo nije njegov citat
već je izvučen iz knjige koju je 1992. izbacila Marianne Williamson,
guru za samopomoć.
“Ako neće Muhamed brdu, onda će brdo Muhamedu.”
U ovim se krajevima koristi kao poslovica, ali ove se riječi u
izmijenjenom obliku pripisuju proroku Muhamedu. Međutim, ne postoje
dokazi da je to ikada izrekao.
Frazu je 1625. skovao Francis Bacon prepričavajući priču o Muhamedu.
“Novac je izvor svih zala.”
Ovaj citat postoji u Bibliji, ali ono što svi pišemo nije točno jer ispravan citat je: “Ljubav prema novcu je izvor svih zala.”
“Ako me ne možeš podnijeti u najgorem izdanju, onda me ne zaslužuješ ni u najboljem izdanju.”
Radi se o omiljenom citatu koji ćete pronaći na profilu svake
neoriginalne bezveznjakuše koja je uvjerena da je tako opravdala svoje
luđačke, histerične ili razmažene postupke. Riječi se u pravilu
pripisuju Marilyn Monroe, a izjavu ćete pronaći i u medijima koji samo
kopi-pejstaju izjavu bez ikakve provjere.
Istina je da ne postoji niti jedan jedini izvor koji bi dokazao da je Monroe ikada izrekla ovu rečenicu.
“Ne slažem se s onim što pričate, ali do smrti ću braniti vaše pravo na to.”
Iako je Voltaire uvijek u potpisu ovog citata, slavni ih pisac nikada
nije napisao već se radi o sažetku njegovih svjetonazora koje je 1907.
sastavila Evelyn Beatrice Hall koja je pisala pod pseudonimom Stephen G.
Tallentyre.
“Krv, znoj i suze.”
Churchill je zaista rekao: “Nemam što ponuditi osim krvi, truda, suza
i znoja”, ali to nije ni približno pamtljivo kao ova skraćena verzija.
“U životu su sigurni samo smrt i porez.”
Ako tražite čovjeka kojem pripisuju većinu citata koje pronalazite na
netu, Mark Twain je vaš čovjek. Ni ovo nije njegov citat, ali nije
sigurno dolazi li od Edwarda Warda ili Christophera Bullocka.
“Nikada nisam ubio čovjeka, ali s velikim sam užitkom pročitao gomilu osmrtnica.”
Ponovno, nije Twain već se radi o skraćenoj verziji citata Clarencea Darrowa.
“Put od tisuću milja počinje jednim korakom.”
Mnogi su uvjereni da se radi o Konfuciju, ali autor je Lao Tzu i
točan citat je: “Putovanje od 400 milja počinje ispod vašeg stopala.”
Nije isto, ali poanta je tu.
“Neka jedu kolače.”
Bilo bi genijalno da je Marija Antoaneta stvarno izgovorila ovu
rečenicu jer ispaliti nešto toliko bahato i bezosjećajno genijalan je
temelj da njezinu izreku citirate još stoljećima nakon toga. Nažalost,
to nikada nije izjavila. Radi se o riječima filozofa Jeana-Jacquesa
Rousseaua koji je pisao o princezi koja je to navodno izgovorila deset
godina prije rođena Marije Antoanete.
Citat u originalu ide: “Sjećam se improvizacije velike princeze koja
je, nakon što su joj rekli da seljaci nemaju kruha, odgovorila: Neka
jedu brioše.”
“Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni.”
Ljudi obožavaju ovaj citat jer radi se o najbržem načinu da se
prikažete kao pametna osoba, ispalite nešto što zvuči značajno (iako
nije) i kao bonus citirate jednog od najvećih umova u povijesti –
Alberta Einsteina.
Međutim, dobro je znati jednu stvar vezano za ovaj citat. Prvi put
pojavio se u knjizi Fredericka S. Perlsa koji tvrdi da mu je Einstein to
jednom prilikom rekao. E sad, moguće je da je Einstein to zaista rekao,
ali ne možemo biti sigurni.
Nažalost, toliko je glupih ljudi zloupotrijebilo ovaj citat da je krajnje vrijeme da ga umirovimo.