Desetljećima se aspirin naziva čudesnim lijekom, snižava tjelesnu temperaturu, može smanjiti rizik moždanog i srčanog udara kod ljudi s visokim rizikom kardiovaskularnih problema te smanjuje rizik nekih vrsta karcinoma, jeftin je, jednostavan za proizvodnju i široko je dostupan bez recepta.
Rezultati nove studije, objavljene u časopisu JAMA, koja se bavi padovima i prijelomima među onima koji uzimaju aspirin, su razočaravajući. Nalazi ove studije ne podržavaju upotrebu niske doze aspirina za poboljšanje zdravlja kostiju ili smanjenje rizika prijeloma uzrokovanih padom.
Veza aspirina i kostiju
Posljednjih godina neka istraživanja povezala su upotrebu aspirina sa zdravijim kostima i manjim rizikom prijeloma nakon padova, ali najnovija studija te rezultate nije mogla potvrditi, piše Harvard Medical School HealthBeat.
Može iznenaditi da bi aspirin mogao imati bilo kakav učinak na zdravlje kostiju ili rizik prijeloma. Ali aspirin može potaknuti razvoj i preživljavanje stanica koštane srži uključenih u stvaranje kostiju. Isto tako može inhibirati stanice koje stvaraju kost. Sprječavanjem kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara može poboljšati ukupno zdravlje.
Opservacijske studije
Jedna analiza više studija ukazala je da uporaba aspirina smanjuje rizik prijeloma za 17 posto. Studije su bile opservacijske, samo su mogle pokazati vezu, ali nisu mogle dokazati da je korištenje aspirina stvarni razlog manjeg broja prijeloma, upozorava HealthBeat.
Nova studija je bila prvo ispitivanje koje istražuje moguću vezu upotrebe aspirina i prijeloma kostiju. Nasumično je izabrano 17.000 starijih odraslih osoba koji su tijekom pet godina praćenja uzimali niske doze aspirina ili placebo.
Uzrokuje čir na želucu
Studija je otkrila da je pad doživjelo 8.6 posto onih koji su uzimali aspirin i 9.5 posto onih koji su pili placebo, što je uobičajeno. Nije bilo razlike u riziku od prijeloma između te dvije skupine. Ali korisnici aspirina imali su znatno veću stopu ozbiljnih padova što može biti posljedica učinka aspirina na razrjeđivanje krvi, pa bi ozljeda koja bi inače uzrokovala manje modrice ili krvarenje mogla zahtijevati medicinsku pomoć ako je osoba uzimala aspirin.
Iako se čini da je aspirin bezazlen i siguran tretman, treba imati na umu da je, zajedno uz druge nesteroidne protuupalne lijekove, glavni uzrok čira na želucu i gastrointestinalnog krvarenja. Aspirin izaziva i alergijske reakcije i pogoršanje respiratornih stanja kao sinusitisa i astme.
Učinak aspirina na krv
Aspirin ima učinak na razrjeđivanje krvi pa može izazvati ozbiljna krvarenja kod osoba s određenim poremećajima krvi. Terapija aspirinom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti popularna je desetljećima. Ali nedavna istraživanja sugeriraju da ih ljudi ne bi trebali rutinski uzimati ako nisu imali srčani ili moždani udar.
Unatoč reputaciji aspirina kao čudotvornog lijeka, ovo najnovije istraživanje je podsjetnik da aspirin nije dobar za svakoga i za svako stanje. Opservacijske studije mogu biti nepouzdane i možda neodržive u odnosu na moćnije studije pa imajte to na umu kada čitate vijesti bilo o novootkrivenom lijeku ili starom čudesnom lijeku koji već imate u ormariću s lijekovima.