Naučnici su u četvrtak rekli da su posadili sjeme malog cvjetnog
korova, Arabidopsis thaliana, u 12 malih posuda veličine naprstka i
promatrali kako niče i raste. Svaka posuda je sadržavala gram mjesečeve
zemlje, čiji je točniji naziv lunarni regolit koji se sa svojim oštrim
česticama i nedostatkom organskog materijala uvelike razlikuje od
zemaljskog tla, pa se nije znalo hoće li sjeme proklijati.
“Kad smo prvi put vidjeli obilje zelenih klica u svim uzorcima,
ostali smo bez daha”, rekla je profesorica hortikulturne Anna-Lisa Paul,
direktorica Interdisciplinarnog centra za biotehnološka istraživanja
Sveučilišta u Floridi i suvoditeljica studije objavljene u časopisu
Communications Biology.
“Biljke mogu rasti u lunarnom regolitu. Ta jednostavna izjava je
kolosalna i otvara vrata budućem istraživanju korištenjem resursa na
Mjesecu i vjerojatno Marsu”, rekla je Paul.
Svako je sjeme proklijalo i nije bilo vanjskih razlika u ranim fazama
rasta između onih posijanih u regolitu – koji se uglavnom sastoji od
zdrobljenih bazaltnih stijena – i sjemena posijanog radi usporedbe u
vulkanskom pepelu sa Zemlje sa sličnim mineralnim sastavom i veličinom
čestica.
Sjeme posađeno u regolitu imalo je slabije rezultate od usporednih biljaka, što možda i ne iznenađuje.
Međutim, naučnicima je činjenica da su biljke uopće nikle i rasle
bila izvanredna. Suvoditelj studije Rob Ferl sa Sveučilišta u Floridi,
rekao je da je osjećao “radost gledajući kako život čini nešto što
nikada prije nije bilo učinjeno”.
“Vidjeti kako biljke rastu je postignuće jer govori da možemo ići na
Mjesec i uzgajati hranu, čistiti zrak i reciklirati vodu koristeći
biljke na način na koji ih koristimo ovdje na Zemlji. To je također
otkriće jer pokazuje da zemaljski život nije ograničen na Zemlju”, dodao
je Ferl.
NASA je stavila na raspolaganje 12 grama – samo nekoliko čajnih
žličica – regolita prikupljenog tijekom misija Apollo 11, Apollo 12 i
Apollo 17. Naučnici su posadili tri ili četiri sjemenke u desetak posuda
navlaženih hranjivom otopinom, a zatim ih stavili u laboratorij na oko
23 Celzijeva stupnja pod LED svjetla koja daju ružičastu nijansu.
Sjeme je niknulo u roku od tri dana. Nakon otprilike tjedan dana
rasta, znanstvenici su uklonili sve osim jedne biljke iz svakog
spremnika. Ona je ostavljeno da raste do 20 dana starosti, a potom su
ubrani listovi kako bi se procijenila aktivnost gena.
Naučnici su također utvrdili da je regolit koji je bio duže izložen
kozmičkim zrakama i solarnom vjetru na površini Mjeseca bio manje
pogodan za rast.
Zemaljske biljke mogle bi pomoći ljudima da uspostave ispostave na
mjestima kao što su Mjesec i Mars, kao što je prikazano u filmu
“Marsovac” iz 2015. kada je astronaut uzgajao krumpir na Crvenom
planetu. NASA-in program Artemis predviđa povratak ljudi na površinu
Mjeseca u narednim godinama.