Znanstvenici smatraju da su riješili najzbunjujuću evolucijsku
zagonetku – je li prvo nastala kokoš ili jaje. Svi, od znanstvenika do
školaraca, bili su zbunjeni pitanjem kokoši i jajeta, ali sada su
istraživači otkrili da su rani preci modernih ptica i gmazova možda
rađali žive mlade. U evolucijskom smislu, jaja su polagali kokošji
daleki preci dinosauri milione godina prije nego što su evoluirale prve
kokoši. Ali, istraživački projekt sada je otkrio da najraniji gmazovski
preci kokoši, koji datiraju milionima godina prije nego što su dinosauri
evoluirali, možda nisu polagali jaja kao što se prije mislilo, prenosi
The Mirror.
Škola znanosti o Zemlji Sveučilišta u Bristolu
predvodila je studiju, u kojoj je ispitana 51 fosilna vrsta i 29 živih
vrsta kategoriziranih kao jajorodne – koje polažu jaja s tvrdom ili
mekom ljuskom – ili viviparne – koje rađaju žive mlade. Stručnjaci tamo i
sa Sveučilišta u Nanjingu kažu da, iako se jaje s tvrdom ljuskom često
smatralo jednom od najvećih inovacija u evoluciji, ovo istraživanje
implicira produženo zadržavanje embrija – kada majka zadržava mlade
različito vrijeme – zapravo dao je ovoj određenoj skupini životinja
vrhunsku zaštitu.
Profesor Michael Benton, sa Sveučilišta u Bristolu,
rekao je: ‘Prije amniota, prvi četveronošci koji su razvili udove od
ribljih peraja uglavnom su imali vodozemne navike. Morali su živjeti u
ili blizu vode kako bi se hranili i razmnožavali, kao kod modernih
vodozemaca poput žaba i daždevnjaka. Kada su amnioti došli na scenu
prije 320 miliona godina, uspjeli su se odvojiti od vode razvijanjem
vodootporne kože i drugim načinima kontrole gubitka vode’.
‘Ali, amnionsko jaje je bilo ključ’, dodaje, ‘Rečeno je da je to
‘privatni ribnjak’ u kojem je reptil u razvoju bio zaštićen od
isušivanja u toplim klimatskim uvjetima i omogućio amnioti da se odmakne
od obale i dominira nad kopnenim ekosustavima. Naš rad, kao i rad
mnogih drugih posljednjih godina, bacio je klasični model udžbenika
‘jaje gmaza’ u koš za smeće’.
Voditelj projekta, profesor Baoyu Jiang je dodao:
‘Ovaj standardni pogled je doveden u pitanje. Biolozi su primijetili da
mnogi gušteri i zmije pokazuju fleksibilnu reproduktivnu strategiju
između jajorodnosti i viviparnosti. Ponekad, blisko povezane vrste
pokazuju oba ponašanja, i ispada da se živorodni gušteri mogu vratiti na
polaganje jaja mnogo lakše nego što se pretpostavljalo’. Studiju su
proveli istraživači sa Sveučilišta Nanjing i Sveučilišta u Bristolu, a
objavljena je u časopisu Nature Ecology & Evolution.