Razbijanje mitova o starenju povezano je s gotovo osmogodišnjim povećanjem prosječnog životnog vijeka, piše Gloria.hr
Kada razmišljamo o starosti, skloni smo zamisliti osobu koja drijema u stolici za ljuljanje, bez prevelikog angažmana i interesa za sebe i svijet oko sebe. To je dakako jedna od raširenijih zabluda o starenju, koju dijele i mnoge starije osobe. No, vodeća istraživačica psihologije starenja, dr. Becca Levy, profesorica epidemiologije i psihologije na Sveučilištu Yale, istražuje već više od 20 godina kako percepcija starijih od 50 godina o starenju utječe na njihovu dugovječnost.
Njezino istraživanje, koje je uključilo 660 odraslih osoba, pokazalo je da je pozitivna percepcija o starenju, odnosno razbijanje mitova o starenju, povezano s gotovo osmogodišnjim povećanjem prosječnog životnog vijeka. To je zato što oni s pozitivnom pristranošću češće vježbaju, paze na prehranu, ne puše i imaju zdravije životne navike te više brinu o prevenciji bolesti.
Evo nekih raširenih zabluda o starosti u koje se i dalje vjeruje, ali i istina koje ih opovrgavaju.
1. Mentalno i fizičko pogoršanje neizbježni su u starosti
Postoji određena količina gubitka funkcije kako starimo, matične stanice gube dio svog potencijala, a druge stanice slabe, ali zdrave životne navike mogu značajno zaustaviti, ili barem usporiti, taj proces. Primjerice, vježbe s opterećenjem (girje, utezi, elastična traka) pomažu u održavanju integriteta mišića i kostiju. Aerobna tjelovježba i mediteranska prehrana smanjuju šanse za fizičko i mentalno pogoršanje.
Vježbanje mozga i kontinuirano učenje pomažu u borbi protiv kognitivnog pada. Previše sjedilačkog vremena provedenog u gledanju televizije štetno je u bilo kojoj dobi, ali je posebno nezdravo za starije odrasle osobe. Kako bi duže održali vitalnost savjetuje se redovito kretanje i učenje novih vještina – rad na kompjutoru, vrtlarenje, ples, boćanje…
2. Biti star znači biti usporen i slab
Iako su određene bolesti češće među starijim osobama, sposobna i zdrava osoba u dobi za umirovljenje nema posebnu potrebu usporavati u pogledu svoje kondicije, osim ako se ne odluči na to. Doista, mnoge mlađe ljude posramljuju pripadnici starije generacije, od kojih neki nastavljaju igrati tenis na visokoj razini, trčati ili čak plivati maratone. Tijelo u pokretu ima i tendenciju da ostane u pokretu. No ne morate trčati maraton, brojni su načini kako se može zadržati dobra forma i u starosti.
Redovite šetnje, istezanje, joga ili aktivan fizički rad u kući ili u dvorištu, vrtu, parku mogu pomoći u izgradnji mišićne mase, fleksibilnosti i poboljšanju gustoće kostiju. Vježbanje također može pomoći u smanjenju povišenog krvnog tlaka te simptoma anksioznosti i depresije.
3. Starije ljude ne zanima vanjski svijet
Daleko od samo pasivnih TV promatrača i suprotni uvjerenju, dobna skupina starija od 65 godina češće nego što mislimo koristi internet, samostalno vlada pametnim tehnologijama, uče strane jezike i posjećuju kulinarske radionice kako bi bolje razumjeli druge kulture širom svijeta. Akademski angažman također je dosta važan u starijoj dobi, a mnogi ljudi, bilo po izboru ili po potrebi, ostaju uključeni u radnu snagu dugo poslije tipične dobi za umirovljenje.
4. Starije ljude ne zanima seks ili intimnost
Ovaj mit je ustrajao uglavnom zbog toga što se rijetko raspravlja o seksualnoj aktivnosti i seksualnom zdravlju među starijim osobama. No, neke su ankete o zdravom starenju pokazale da je gotovo dvoje od troje ispitanika (65 posto) zainteresirano za seks, a većina (76 posto) se složila da je seks važan dio romantične veze u bilo kojoj dobi. Nadalje, studije su dosljedno pronašle povezanost između pozitivne seksualne aktivnosti i opće dobrobiti, čak i među starijim osobama. Iako učestalost seksualne aktivnosti ima tendenciju opadati s godinama, seksualna aktivnost i osjećaj emocionalno bliskosti s partnerom povezani s većim uživanjem u životu i kod muškaraca i kod žena u dobi od 50 i više godina.
5. Normalno je da starije ljude bole zglobovi
Čak polovica osoba starijih od 55 godina pati od osteoartritisa, bolesti koja dramatično smanjuje pokretljivost, kvalitetu života i produktivnost u starijoj dobi. Istina je da se s godinama povisuje rizik za razvoj osteoartritisa, ali on nipošto nije dio starenja. Javlja se zbog habanja zglobne hrskavice, najčešće koljena, šake, kukovi i kralježnica, iako bolest može zahvatiti i druge zglobove u tijelu, nakon 55. godine života (za razliku od reumatoidnog artritisa, autoimunosne bolesti čiji uzrok nije poznat, a javlja se u mlađoj životnoj dobi, između 20. i 40. godine života). Srećom, postoje terapijske metode, poput kristaličnog glukozaminsulfata, koji uspješno smanjuje simptome osteoartritisa koljena i poboljšava funkcionalnost zgloba.
Simptomi osteoartritisa se razvijaju postepeno tijekom 10 do 15 godina, a bolesnici s blažim ili težim znakovima bolesti žive i dulje od 20 godina i, ako se ne liječe, nastaje invaliditet, jer osteoartritis boli pa je i pokretljivost sve manja. Stoga je jako važno potražiti pomoć liječnika jer se simptomi mogu uspješno liječiti u ranoj fazi bolesti, što će ukloniti bol i omogućiti punu pokretljivost zgloba. U ranoj fazi bolesti mogu se koristiti lijekovi poput kristaličnog glukozaminsulfata. Ova djelatna tvar, osim što uspješno suzbija bol, može usporiti napredovanje bolesti, a lijek je već je nekoliko godina dostupan i bez liječničkog recepta.