Vizija budućnosti kod ljudi se konstantno mijenja. Tako se 50-ih godina prošlog vijeka smatralo kako će radijacija pomoći kod uzgoja gigantskog povrća i kako ćemo po želji ići na međuplanetarna putovanja.
Ljudi su 1910. godine mislili kako će 2000. biti prepuna svemirskih letjelica i robota koji će pomagati ljudskom rodu. 60-ih godina nam se činilo kako ćemo do sada već sigurno putovati na Mars. Rane ideje o internetu su postale prefinjenije, a nuklearna tehnologija i plastika promijenili su naš život. Ali, ne onako kako smo nekad predviđali, piše Dnevni avaz.
Tokom 20. vijeka 2000. je godina uvijek spominjana kao neka prekretnica, vrijeme u koje bismo mogli da ostvarimo svoje snove vezane za promenu u modi i tehnologiji. Čak i kada smo joj se u potpunosti približili i dalje smo zamišljali kakva će biti ta 2000. i kakva bi nam divna iznenađenja mogla donijeti.
Portal “Io9” napravio je svojevrstan Timeline predviđanja o 2000. godini tokom 20. vijeka uz pomoć jednog od Smithsonian blogova.
1900. godine građevinski inženjer Džon Elfret Votkins je napisao članak “Šta bi se moglo dogoditi u narednih 100 godina” koji je objavljen u decembru 1900. u časopisu “Ladies Home Journal”. Bilo je tu tačnih predviđanja, ali naravno i onih netačnih.
Votkins je bio u pravu kada je napisao da će automobili biti jeftiniji od konja, da će se topao i hladan vazduh “pumpati” u kućama i da će nam kamere omogućiti da vidimo događaje sa druge strane svijeta. Malo je pogriješio što se tiče superjakih ljudi, lokalno primjenjenih ljekova i nestanka muva i komaraca. Dio njegove vizije za 2000. Bila su i vazdušna putovanja, ali ne avionom već cepelinom.
1910. godine je francuski umjetnik Vilemar napisao kako zamišlja buduću tehnologiju. Predviđanja o transportu i medijima bila su prilično tačna – električni vozovi, motori, helikopteri, korespodencija i kinemafografija. Druga predviđanja, poput brijača robota i grejanje na hemijski element radij se do sada još nisu ostvarila.
1930. Većina modnih predviđanja o 2000. godini bila su zabavnog karaktera sa puno većim naglaskom na tehnološke inovacije, a ne na estetske prednosti – žene u promjenjivim haljinama, odjeća koja će kontrolisati temperaturu, tkanine izrađene od aluminijuma. Ali, najveće modno predviđanje koje je dao jedan dizajner iz tog doba je da će suknje i haljine gotovo u potpunosti nestati i da će ih zamijeniti pantalone. A najtačnije predviđanje je bilo da će ljudi na sebi nositi telefon i radio.
1950. Desio se pravi bum predviđanja o 2000.-oj. U februaru je magazin “Popular Mechanics” objavio članak “Čuda koja ćete videti u idućih 50 godina” u čijem središtu je izmišljena porodica Dobson koja živi u fiktivnom predgrađu Totenvila. Bio je to velik skok od predviđanja ranijih decenija.
Nakon katastrofe cepelina Hindenburg i porastu popularnosti aviona, predviđanja o vazdušnim brodovima zamijenila su predviđanja o supersoničnim avionima.
Članak je imao i neke sanjalačke ideje o tome kako će hemija unijeti revoluciju u naše živote – da će se tanjiri razgrađivati umesti prati, da će se sve za kuću praviti od perive sintetike koju bi jednostavno mogli politi crevom kada poželite da očistite kuću, i da će se odbačeni donji veš od vještačke svile pretvarati u bombone.
Ali, dali su i neke naznake o internetu. Porodica Dobson je naravno imala televizor, telefon i radio. Kada je Džo Dobson razgovarao sa prijateljem u udaljenom gradu oni su mogli da vide jedan drugog uz pomoć telefona, a njegova supruga Džejn Dobson je puno kupovala putem TV prodaje.
Iste godine američki predsjednik Hari Truman dao je svoja predviđanja o 2000. godini. Truman je predvideo da će biti mir u svijetu i da će atom biti pod međunarodnom kontrolom. Ujedinjene nacije će biti glavno tijelo koje će imati snage za očuvanje međunarodnog prava i poretka, svjetska trgovina će biti pod nadzorom Međunarodne trgovinske organizacije, a ostali narodi će dijeliti američki prosperitet kroz prošireni program tehničke pomoći nerazvijenim zemljama. Komunizam će biti potisnut, ali ne silom oružja već apelom u glavama i srcima ljudi, predvideo je tada Truman.
1952. pisac Robert Heinlajn predvidio je da će kontracepcijska sredstva promijeniti odnos muškaraca i žena (iako ne u toj mjeri koliko je on mislio) i da će telefoni biti toliko maleni da će stati u torbicu. Ipak, njegova ostala predviđanja su bila i više nego optimistična. Zamislio je da ćemo do kraja milenijuma imati lijek za rak kao i da ćemo po želji odlaziti na međuplanetarna putovanja.
1956. Nuklearni optimizam atomskog doba došao je u novembru u magazinu “Southland magazine's”. U članku naslova “Vi i godina 2000.” spominje se kako će radijacija pomagati pri uzgoju gigantskog povrća, kako će poljoprivrednicima pomagati roboti na daljinsko upravljanje koji će brati i transportovati usjeve. Ali, pošto ne vole svi da jedu gigantsko povrće, biće moguće izabrati i hranu u obliku tableta.
1957. Video snimak iz te godine predviđa kako ćemo pripremati hranu 2000. godine. Ono što je posebno uzbudljivo o ovom videu nisu električne indukcijske rerne ili piletina pečena uz pomoć infracrvenih zraka već upotreba kompjuterizovanih kućnih pomagala, nešto poput automatizovanog sistema kuvanja.
1964. Artur C. Klark predvidio je da će telekomunikacije 2000. biti puno čistije i jasnije. Klark je predvidio da ćemo moći da dobijemo ljude u bilo koje vrijeme, iako i ne znamo na kojoj se trenutno lokaciji nalaze i da će ljudi svoj posao moći da rade i sa Tahitija ako tako žele.
1967. Magazin “The Futurist” objavio je predviđanja tadašnjeg potpredsjednika Hjuberta Hamfrija za idućih 20 godina i o 2000. godini. Hamfri je zamislio da ćemo eliminisati sve bakterijske i virusne bolesti, da ćemo moći da ispravimo sve genetski nasljedne mane i bolesti, da ćemo uzgajati i proizvoditi sintetičke proteine i kontrolisati vreme barem na regionalnom nivou.
Predvidio je i da će ljudi sletjeti na Mars i tamo napraviti istraživačku stanicu bez posade koja će na Zemlju slati sve o toj planeti. To je bilo samo dvije godine prije nego je Nil Armstrong hodao po površini Meseca, a Mars se nije činio baš “puno dalje”.
1974. Artur C. Klark dao je viziju budućnosti koja se ostvarila. Kada su ga pitali o 2001. godini Klark je tačno predvideo da ćemo prije te godine u svojim domovima imati kompjuterske konzole koje će nas povezivati i međusobno i sa svim informacijama koje će nam ikada biti potrebne.
1982. Magazin “Omni” objavio je “Future Almanac” u kom je svijetu obećao novu svemirsku agenciju. “New York Times” se takođe okrenuo budućnosti i objavio kolekciju N.R. Klajnfilda “Brz pogled u 2000. godinu” u kojoj su skupljena predviđanja više futurologa. Roj Amara je predvidio da ćemo živjeti u manjim, više “uniformisanim” kućama i da će porodice imati samo jedno ili čak nijedno dijete.
Sugerisao je i kako ćemo do 2000. voziti manje automobile od kojih će 10 posto možda biti na električni pogon. Piter Švorc predvidio je pad kompanije “General Motors”, a zamislio je da ćemo do 2000. moći da elektronskim putem komuniciramo sa svim stvarima u kući – od brave do rerne. Barbara Habard je predvidjela da ćemo sa Mjeseca i asteroida iskopavati rude.
1990. čak i kada je 2000. bila već prilično blizu neki futurolozi nisu odustali od predviđanja. Rej Kurcvejl objavio je knjigu “Doba inteligentnih strojeva” u kojoj je predvidio da ćemo imati telefone koji prevode, egzoskeletnu protetiku i automobile koji će se sami voziti. I baš kako i mnogi futurolozi Kurcvejl i dalje predviđa šta će se dogoditi u nadolazećim decenijama i u još daljoj budućnosti.
Vezan tekst: