Iako se svijet u ovom trenutku možda ne čini baš najljubaznijim mjestom, upravo je ovo vrijeme kada su djela ljubaznosti najvažnija.
Još u avgustu 2021. godine pokrenut je Test ljubaznosti na BBC Radiju 4. Bila je to online studija koju je izradio tim sa Univerziteta Sussex pod vodstvom psihologa profesora Robina Banerjeea. Ljudi su dobrovoljno mogli učestvovati, a pošto je to učinilo njih više od 60.000, ovo je sada najveća studija o ljubaznosti na svijetu. Evo nekoliko zaključaka studije, koji generalno bude nadu u kapacitet ljudi da budu ljubazni jedni prema drugima.
1. Djela ljubaznosti su vrlo česta
Tri četvrtine ljudi reklo je da su se bliski prijatelji ili članovi porodice prilično često ili gotovo sve vrijeme ljubazno ophode prema njima. A što se tiče skorijeg vremena kada je neko bio ljubazan prema njima, 16% ljudi je reklo da se to desilo tokom proteklih sat vremena, a njih 43% je reklo da je to bilo tokom proteklog dana. Bez obzira na dob ljudi ili mjesta gdje žive, ljubaznost je bila vrlo česta.
2. Najčešći čin ljubaznosti je pružanje pomoći ljudima kada je zatraže
Ne morate se penjati na Everest u dobrotvorne svrhe ili spašavati nekoga iz zapaljene zgrade (iako su oba ova djela divna) da biste praktikovali ljubaznost u svakodnevnom životu i učinili razliku ljudima. Naša studija pokazuje koliko je većina djela ljubaznosti svakodnevna.
Na pitanje koja djela ljubaznosti najčešće ćine, ljudi su odgovarali da je to pružanje pomoći drugima, zatim činjenje usluga prijateljima, otvaranje vrata kako bi se drugi propuštali, pomaganje nepoznatim ljudima da pokupe stvari koje su ispustili, a zatim su navodili brigu za ljude koji imaju manje sreće od njih.
3. Dvije trećine ljudi misli da nas je pandemija učinila ljubaznijima
Ljudi koji su učestvovali u Testu ljubaznosti smatrali su da je nivo ljubaznosti u njihovom životu ili ostao isti (39%) ili je opao (36%). Ipak, iskustvo tokom pandemije čini se vrlo drugačijim kod dvije trećine ljudi koji su rekli da je ovo neviđeno vrijeme učinilo ljude ljubaznijima. Možda zato što je bilo tako teško, ljudi su izdvajali više vremena da se brinu jedni o drugima i primijetili male ljubaznosti koje mogu napraviti razliku.
4. Postoji veza između ljubaznosti i dobrobiti
Vjerovatno vas neće iznenaditi kada saznate da ljudi koji redovno primaju mnogo djela ljubaznosti imaju viši nivo blagostanja. No, studija je takođe pokazala da ljudi koji čine više ljubaznih djela ili čak samo primjećuju da drugi ljudi čine ljubazna djela takođe imaju u prosjeku veći nivo dobrobiti. To se uklapa u mnoga prijašnja istraživanja koja pokazuju da ljubazno djelovanje čini da se osjećamo dobro.
5. Ekstrovertni ljudi daju i primaju više ljubaznosti
Lične osobine imaju veliki utjecaj na to koliko često ljudi kažu da su ljubazni prema drugima, ali i na to koliko su drugi ljubazni prema njima. U Test ljubaznosti bio je uključen i Test ličnosti i ljudi koji su bili najljubazniji imali su veću vjerojatnoću da će postići visoke rezultate i na ekstrovertnosti, kao i na prijatnosti i otvorenosti. Ljudi koji imaju visoke ocjene otvorenosti maštoviti su i znatiželjni, te vole nova iskustva.
Naravno, ovo su prosjeci, tako da možete biti tihi i zatvoreni za novih iskustava, ali ipak biti vrlo ljubazni!
6. Ljudi vide više djela ljubaznosti kod kuće nego bilo gdje drugdje
Kada smo pitali ljude gdje je dobrota, dom je bio na prvom mjestu, a slijedile su ga medicinske ustanove, radno mjesto, zelene površine i trgovine. Mjesta na kojima su ljudi vidjeli najmanje ljubaznih radnji bila su online, u javnom prevozu i na ulici.
Dobra vijest je da su se ljudi generalno složili da se ljubaznost na poslu cijeni, posebno u socijalnom radu, zdravstvu, ugostiteljstvu i obrazovanju.
7. Žene u prosjeku pokazuju nešto više ljubaznosti, kao i religiozni ljudi
Naravno, u ovoj studiji moramo se osloniti na ono što ljudi sami tvrde o sebi, pa postoji mogućnost da žene i religiozni ljudi smatraju da bi trebalo da kažu su ljubazni kako bi izgledali dobro. Međutim, mnogi ljudi spremni su priznati i da nisu baš velikodušni, a prethodne studije su pokazale da smo prilično dobri u procjeni vlastitog nivoa ljubaznosti. Stoga smo skloni vjerovati ljudima na riječ.
8. Brinemo se da će ponuđena ljubaznost biti pogrešno protumačena
Ljude smo pitali šta bi ih moglo spriječiti da budu ljubazni, a glavni razlog koji su naveli bio je taj što se boje da bi njihovi postupci mogli biti pogrešno protumačeni. Takođe su rekli da nisu imali dovoljno vremena da budu ljubazni koliko bi željeli, a polovica je rekla da su ih društvene mreže donekle spriječile da budu ljubazniji.
9. Ljudi koji razgovaraju sa strancima vide i primaju više ljubaznosti
Ono što je zanimljivo jeste razlika između onih koji razgovaraju i ne razgovaraju sa strancima. Ne radi se samo o tome da će ekstroverti vjerojatnije biti ljubazni i da će kao takvi više razgovarati sa strancima. Kakve god vaše lične osobine bile, što više razgovarate sa strancima, više ljubaznosti primate, ali i više ljubaznosti primjećujete da se događa oko vas.
10. Lični prihodi ne igraju ulogu u tome koliko su ljudi ljubazni
Koliko novca ljudi zarađuju nije imalo nikakve veze sa ukupnim rezultatima o njihovoj ljubaznosti. No, takođe smo zamolili ljude da zamisle da su primili neočekivanu dobit od 850 funti i koliko bi od toga mogli dati. Iako su neki bili dovoljno iskreni da ne kažu ništa od toga, prosječni iznos koji su ljudi rekli da bi poklonili bio je 252 funte. Osobe s najnižim primanjima obično su govorile da bi prosječno davale manje iznose, što ima smisla, jer si to najmanje mogu priuštiti, ali zanimljivo je da su osobe s najvećim primanjima davale i najmanje.