Mediteranska dijeta zauzela je poziciju najzdravije dijete na svijetu. Mali unos zasićenih masti, visok unos antioksidansa i vlakana, riba, maslinovo ulje, voće, mahunarke i povrće mogu ti pomoći da živiš duže i kvalitetnije. No, je li to zaista najbolji način prehrane?
Sjeverno od Mediterana postoji nešto drugačija dijeta namijenjena onima koji žele više energije, bolju izvedbu (u teretani i kući) i dugovječnost. Ova dijeta poznata je kao nordijska, vikinška, skandinavska ili čak “Ikea” dijeta.
Trine Hahnemann, autor knjige “Nordijska dijeta”, kaže kako se skandinavska prehrana temelji na lokalnoj, sezonskoj i ukusnoj hrani. “Za zdravlje je najbitnije jesti ukusnu hranu koja će zadovoljiti sva tvoja čula. Žitarice, povrće i masna riba dat će ti snagu, energiju i poboljšati kvalitetu života.”, izjavio je Hahnemann.
Što jesti?
Potrebno je unositi više kalorija iz biljaka, a manje iz mesa. Ovakva “zamjena” rezultirat će u manjem unosu zasićenih masti i većem unosu nezasićenih masti, vlakana, vitamina i minerala. Biljke imaju malo kalorija, pa ih se može jesti puno više, što znači da na ovoj dijeti nema osjećaja gladi, a radi zdravog odabira hrane se mršavi.
Bitan dio su riječne i morske ribe, koje, ovisno o vrsti, pružaju cijelo bogatstvo proteina, vitamina, minerala i masnih kiselina.
Uz sve to, potrebno je jesti i puno lokalne, sezonske hrane. Gljive, bobičasto voće, voće i meso iz lokalnog uzgoja imaju puno više nutrijenata, dok meso ima manje nezdravih masnoća.
1. Voće, bobičasto voće, povrće – borovnica, brusnica, jabuka, kruška, suha šljiva, kupus, cvjetača, prokulica, brokula, koromač, špinat, luk, poriluk, kelj, mahune, repa, mrkva, pastrnjak, cikla.
2. Krumpir – preferira se kuhani.
3. Orašasto voće – uglavnom bademi.
4. Mahunarke – smeđi grah, žuti i zeleni grašak.
5. Meso – govedina, svinjetina, janjetina, jelen, kobasice, piletina i puretina.
6. Mliječni proizvodi – malomasno mlijeko, fermentirano mlijeko, sir.
7. Riba – haringe, skuša, losos i bijela riba.
8. Jaja – kuhana.
9. Žitarice i sjemenke – kruh od cjelovitih zrna raži i pšenice s malim udjelom natrija, zobene pahuljice, muesli, zobena kaša, ječmene pahuljice, tjestenina od cjelovitih žitarica, ječam i zob umjesto riže. Sjemenke poput lanenih, suncokretovih ili sjemenki indijskog trputca.
10. Masti i ulja – biljna ulja poput suncokretovog, lanenog i uljane repice; povrtni malomasni namazi.
11. Začinsko bilje i pića – peršin, kopar, senf, hren, svi začini, umak od soje, krumpirov škrob, kvasac, sol s malo natrija, čaj, kava, voćni i povrtni sokovi.