Možda je najmanji planet u Sunčevom sistemu, ali Merkur bi mogao skrivati veliku tajnu.
Sloj dijamanta ispod kore Merkura mogao bi biti debeo do 18 km, pokazuju nova istraživanja, piše SkyNews.
Naučnici iz Kine i Belgije koristili su se podacima koje je prikupila NASA-ina svemirska letjelica MESSENGER između 2004. i 2015. kako bi informirali svoje teorije o strukturi unutrašnjosti planeta.
Istraživači misle da su dva procesa mogla rezultirati pojavom sloja dijamanata.
“Prvo je kristalizacija oceana magme, ali ovaj je proces vjerojatno pridonio stvaranju samo vrlo tankog dijamantnog sloja na granici jezgre i plašta”, rekao je za Space Olivier Namur, član istraživačkog tima i vanredni profesor na KU Leuven.
“Drugo, i najvažnije, je kristalizacija metalne jezgre Merkura”, dodao je.
Kada je planet formiran prije otprilike 4,5 milijardi godina, metalna jezgra bila je potpuno tekuća i postupno se kristalizirala tokom vremena, prema Namuru.
Novo istraživanje – objavljeno 14. juna – sugerira da se pod ekstremnim pritiskom ugljik prisutan u plaštu pretvorio u dijamant.
Ovaj je dijamant zatim izbio na vrh jezgre – stvarajući sloj između nje i plašta.
Kako bi testirali teoriju, naučnici su koristili prešu velikog volumena kako bi replicirali tlakove i temperature koji postoje u unutrašnjosti Merkura.
Materijalni sintetski magnezijev silikat stavljen je pod temperaturu od sedam gigapaskala i zagrijan na 2177C kako bi se pokazalo kako bi se minerali promijenili u vrijeme kada je formiran Merkur i simulirali stvaranje dijamanta u tim uvjetima.
Namur je rekao da bi rezultati mogli ukazati na razlike između formiranja Merkura i drugih planeta, uključujući Zemlju i Mars.
Naučnici su ranije sugerirali da bi ispod Zemljine površine moglo biti više od kvadriliona tona dijamanta.
Vjeruje se da su minerali zakopani više od 160 km ispod Zemljine površine – daleko dublje nego što je ljudska bušilica ikada dosegla.