Foto: Hercegovina.info
aime, na području Goranaca poviše Mostara primiču se kraju građevinski radovi oko specifične hobit kućice iz popularnog ‘Gospodara prstenova’. Iza cijele priče stoje tri momka koji su tu htjeli napraviti nešto neobično. Vedran Miletić i Frano Šarić su IT stručnjaci, kolege s fakulteta i kumovi koji već imaju iskustva u nečem sličnom jer su napravili ‘Barrel Land’ na Blidinju, a u što autentičnijem prikazu Tolkienovih zamisli ovaj put im se pridružio i Goran Stojkić.
Dok su Gogo i Frano bilo zauzeti istovaranjem elemenata i građevinskog
materijala, odnosno vodoinstalaterskim radovima, naš vodič je bio
raspoloženi i detaljni Vedran. Za hercegovina.info ispričao je njihove početke ‘lude gradnje’, ali i što sve smjeraju praviti na popularnom izletištu iznad Mostara.”Projekt
‘bačve’ na Blidinju smo pokrenuli prije korone. Htjeli smo napraviti
nešto zanimljivo jer je Frano gore imao neiskorištenu zemlju i cijelo
vrijeme korone sve smo sami ručno pripremali, skicirali i izrađivali.
Vidjeli smo da se koncept svidio ljudima i odlučili smo doslovno ljude
pitati u anketi što bi htjeli slično vidjeti u Hercegovini, preko pet tisuća ljudi je reklo da bi bilo zanimljivo vidjeti hobit kućicu”, priča nam Vedran.
Ističe da za lokaciju nije bilo puno dvojbe jer su Goranci u
razvoju, a okruženje i priroda prelijepi. S početnim radovima krenuli su
prošle godine u veljači, ali s pravim radovima počeli su tek u rujnu, a
naglasio nam je i zašto su se odlučiti sve sami raditi.”Jednostavno
je. Nitko drugi ne može ispuniti ono što mi zamislimo. Puno lakše je
sve modelirati kad sam radiš. Primjerice, kad smo išli raditi bačvu mi
smo se stvarno prvo obratili ljudima za koje smo mislili da bi nam to
mogli uraditi, ali dogodi se da te ljudi gledaju kao luđaka. Mi
nismo arhitekti, ne možemo mi doći čovjeku i reći ‘ajde molim te napravi
nam ovo što smo mi zamislili’. Dok smo sami radili kućicu puno puta smo
griješili, ali i učili na tome. Opet, razumijemo te ljude jer zašto bi
se oni mučili oko nečega što im je novo i oduzelo puno truda i energije
kad mogu napraviti običnu kuću s manje truda. Na kraju krajeva, ako bi
netko i pristao raditi, tražio bi previše novaca i onda smo mi rekli
‘OK, idemo samo raditi’. Sjeli smo i pričali međusobno, s našim
obiteljima i krenuli u realizaciju. Pomaže moj tata, punac, šura,
Franini i Gogini puno pomažu i dosta ljudi koje smo mogli pitati kako i
što kad bi zapeli”, prisjeća se samih početaka i kaže da bi opet sve
sami radili.
Momci su se odlučili na potpuno drukčiji
koncept gdje financijski aspekt nije nebitan, ali kažu nam da ne mogu
razmišljati o tome je li nešto skupo ili nije.”Isto da
te pitam je li skupo praviti kuću (smijeh). Ovisi kako kome i kako tko
gleda na rad. Stvarno ne mogu procijeniti baš iz razloga jer smo većinu
radili sami i jer su nam naši pomagali, ne mogu biti objektivan. Naš
je koncept drukčiji i baš ne mogu razmišljati u tim kategorijama jer
netko može napraviti villu na Buni i u to uložiti milijun maraka dok sve
poplaća, onda to rentaš i ostvaruješ dobit. Ne mogu reći da i mi
dugoročno nećemo ostvariti dobit što i jest prednost glampinga jer za
relativno kratko vrijeme možeš nešto napraviti da bude samoodrživo, ali
to sve mora imati ‘dušu’ i priču. Nije dovoljno samo nešto sazidati…”, nastavlja.
Našeg sugovornika morali smo prekinuti kod termina ‘glamping’. Hobbit kućica će biti jedan od rijetkih glamping projekata u BiH, a zasigurno među prvima u Hercegovini. “To
je američki termin koji spaja glamur i kampiranje. Neki krajnji cilj je
gostima omogućiti da imaju u prirodi luksuz kakav mogu imati u hotelu.
Kod nas se u državi taj pojam ‘zakotrljao’ prije dvije godine, u
susjedstvu postoji nešto slično već ranije, ali je otprilike vezano za
more. Vjerujem da je prvo krenulo u Bihaću na ‘Japodskim otocima’ kada
su počeli iznajmljivati kućicu na drvetu”, priča nam Vedran koji smatra
da je to priča koja sigurno tek dolazi. Zanimalo nas je i
jesu li oni zaluđeni fanovi Gospodara prstenova, odnosno je li uopće
moguće napraviti ovako nešto bez strasti prema određenoj tematici, u
ovom slučaju fantastične Tolkienove trilogije.
“Pa,
vjerojatno bi možda moglo. Nitko ni od nas nije neki pozitivno ‘ludi
fan’ koji je opsjednut cijelom pričom, ali naravno da smo svi gledali i
čitali Gospodara prstenova. Vodili smo se mišljenjima ljudi što bi to
bilo zanimljivo kao i svaki put kad smo imali neke dizajnerske dileme,
pitali smo ljude. S druge strane, ljudi koji su baš zaljubljenici u
Gospodara prstenova, a bili su ovdje u kućici već sad su rekli da su
oduševljeni koliko smo pazili na detalje”, ističe.
U hobbitonu neće biti televizije i tehnologije. ‘Trojka’ koja
već godinu dana marljivo priprema detalje da ambijent bude što
prirodniji kažu kako im je želja da ljudi stvori sebi vlastiti film
boravkom u kućici okruženi netaknutom prirodom. Vedran nam
priča da oni ne nude smještaj, već iskustvo proživljenog koncepta koji
se temelji na Gospodaru prstenova, ali i planiram sadržajima koji bi
trebali osvojiti sve goste.
“Osim ugođaja u prirodi, gradimo pravu krušnu pizza-peć i želja nam je da gosti imaju već gotovo tijesto pa da mogu sami slagati pizze kakve žele. Imat ćemo ‘fire pit’ za druženje na otvorenom, također gradimo i dvometarsku saunu u obliku bačve za dvije do četiri osobe. Unutar ‘hobbitona’ gostima ćemo dijeliti poklon pakete
s našim craft pivom, magnetima, lokalnih proizvoda s Goranaca”,
nastavlja 26-godišnji programer koji čeka zalazak sunca da bi mogao
nastaviti radove, odnosno šalovanje krušne peći.
Ako ste veliki
fan Gospodara prstenova, što bi vam boravak u hobbitonu moglo učiniti
savršenim? Hobbit pivo po originalnom receptu!”Vlasnik
‘Trojanskog’ piva na jednom neformalnom druženju na naše šale stvarno je
predložio da napravimo hobbit pivo po originalnom receptu kakav se
koristio. Nije prošlo ni 20 dana (smijeh), a Mario zove da je
prva tura gotova i da probamo. Mi smo napravili dizajn, a pivo nam se
svidjelo jer je bilo pitko i lijepog okusa”, ističe posebno
ponosan te naglašava da se pivo neće moći nigdje naći u prodaji i da je
planirano da se pivom počaste isključivo gosti.
Dečki kažu da su htjeli minimalno utjecati na prirodu te da je
glavni motiv bio da ambijent bude drvo – kamena – zemlja i da pošalju
poruku kako se i u prirodi može graditi bez narušavanja ekosustava.