AstraZenecina vakcina mogla bi biti razlog zašto je situacija s koronom u Britaniji trenutno puno bolja nego u ostatku Europe, tvrdi šef kompanije koja proizvodi tu vakcinu. Naime, kako podsjeća Telegraph, dok zemlje EU, uključujući Njemačku, Holandiju i Austriju, vraćaju stroge mjere, poput lockdowna, na Ostvru se vraćaju relativno normalnom životu.
Pascal Soriot, glavni direktor farmaceutske multinacionalne kompanije AstraZeneca, vjeruje da je to tako zbog činjenice da je u Britaniji jako puno starijih osoba primilo vakcinu njegove kompanije, dok su članice Evropske unije zabranile davanje vakcine upravo toj skupini ljudi.
Naučnici su sa skepticizmom reagovali na tvrdnje generalnog direktora AstraZenece da bi niska upotreba Oxford/AstraZeneca među starijim Evropljanima mogla da objasni trenutni porast zaraze Covid-19 u kontinentalnoj Evropi, piše Guardian
Pascal Soriot je rekao za emisiju Today na BBC Radiju 4 da razlike u imunitetu T-ćelija između vakcina mogu značiti da su oni koji su primili ubod Oxford/AstraZeneca imali dugotrajniju imunološku zaštitu od virusa. T-ćelije su klasa imunoloških ćelija koje obrazuju B ćelije koje proizvode antitijela o prirodi virusne prijetnje i direktno ubijaju inficirane stanice.
Soriot je rekao: „Zaista je zanimljivo kada pogledate UK. Bio je veliki vrhunac infekcija, ali ne toliko hospitalizacija u odnosu na Evropu. U Velikoj Britaniji [cjepivo Oxford/AstraZeneca] korišteno je za vakcinaciju starijih ljudi, dok su u Evropi ljudi u početku mislili da vakcina ne djeluje kod starijih ljudi.
“Ono što kažem je da su T-ćelije zaista važne, a posebno se odnosi na trajnost odgovora, posebno kod starijih ljudi, a pokazalo se da ova vakcina stimulira T-ćelije u većoj mjeri kod starijih ljudi. Nema dokaza ni za šta… ne znamo. Ali potrebno nam je više podataka da bismo ovo analizirali i dobili odgovor.” rekao je on
Njemačka je bila prva evropska zemlja koja je krajem januara preporučila da se AstraZeneca ne daje osobama starijim od 65 godina, navodeći nedostatak podataka o efikasnosti vakcine u ovoj starosnoj grupi. Druge evropske zemlje brzo su slijedile slične preporuke, uključujući Italiju, Francusku, Poljsku i Švedsku, iako su mnoge kasnije poništile ove smjernice nakon objavljivanja daljnjih podataka o djelotvornosti.
Neki su na kraju čak rekli da bi se trebalo koristiti samo u starijim starosnim grupama, nakon što je Evropska agencija za lijekove (EMA) izvijestila o mogućoj vezi između vakcine i vrlo rijetkih slučajeva krvnih ugrušaka. Vjerovatno kao rezultat ovih pomiješanih poruka, mnogi Evropljani u početku nisu bili voljni primitiovu vakcinu
Postoje teorijski razlozi zašto bi AstraZeneca vakcina mogla izazvati blago drugačije imunološke odgovore u poređenju sa vakcinom zasnovanom na mRNA kao što je Pfizer. Oba opremaju ćelije genetskim uputstvima za stvaranje proteina korona virusa, ali vakcina AstraZeneca to čini uz pomoć modifikovanog virusa, na koji bi imunološki sistem takođe mogao reagovati.
Deborah Dunn-Walters, predsjednica radne grupe Britanskog društva za imunologiju Covid-19 i profesorica imunologije na Univerzitetu Surrey, rekla je: „To je malo složeniji sistem isporuke, tako da možete očekivati da će biti razlika – ali pokušavate za objašnjenje tih razlika bilo bi potrebno mnogo istraživanja.”
Danny Altmann, profesor imunologije na Imperijal koledžu u Londonu, rekao je da bi bilo "bezumno" pokušati pripisati razlike u obliku krivulja infekcije u pojedinačnim zemljama bilo kojem pojedinom faktoru. „Ne znam gde biste to naučno počeli da radite“, rekao je. „Sve vakcine su, u različitom stepenu, prilično neverovatne. Svi oni izazivaju čitav spektar imuniteta, uključujući neutralizirajuća antitijela i [različite vrste] T-ćelija.”
Profesor Matthew Snape, sa Univerziteta u Oksfordu, uporedio je odgovore antitijela i T-ćelija kod ljudi koji su primali standardne ili mješovite rasporede vakcina Pfizer i AstraZeneca. Iako je njegov tim pronašao dokaze da jedna doza AstraZeneca izaziva bolji odgovor T-ćelija, odgovor je bio vrlo sličan ubrzo nakon primanja dvije doze. “Intrigantno, čini se da najbolji odgovori T-ćelija dolaze ako date prvu dozu AstraZeneca vakcine, a zatim Pfizer,” rekao je.
Pronalaženje načina za optimizaciju imunološkog odgovora na vakcine protiv Covid-19 je stalni fokus istraživanja, a Snape prati ove studije kako bi vidio kako se imunološki odgovori ljudi oblikuju na duži rok.
Razumijevanje razlika između stopa zaraze i hospitalizacije u zemljama dodatno je komplicirano faktorima kao što su kada su ograničenja Covid-19 ukinuta i do kojeg stepena, varijabilnost u jazu između prve i druge doze, starost stanovništva i prevalencija drugih bolesti , te pojavu novih varijanti, posebno ako se pojave dugo nakon vakcinacije.
"Poređenje između zemalja predstavlja mnoge poteškoće i vrlo je vjerovatno da će dovesti do zaključaka koji nisu pouzdani", rekao je dr. Lance Turtle, viši klinički predavač i konsultant za zarazne bolesti na Univerzitetu u Liverpoolu.
Ranije je bivša predsjednica britanske radne grupe za vakcine, Dame Kate Bingham, pozvala vladu da učini bolje u pripremi za buduće epidemije bolesti. Pišući za Times, ona je rekla da je mašinerijom Whitehalla "dominirao proces, a ne rezultat, što je uzrokovalo kašnjenje i inerciju", dodajući da bi uvođenje uboja bilo odgođeno da je bilo prepušteno normalnom radu vlade.
Izvor The Guardian
Prevod BUKA