Iako će tek hladne šake i stopala mnogima skrenuti pažnju na probleme sa cirkulacijom, na ovaj poremećaj mogu da ukažu i drugi simptomi kao što je tup bol koji izaziva grč u listovima nogu nakon dužeg hodanja i nestaje nakon odmora, trnci u stopalima i prstima, blijeda, plavičasta ili ljubičasta koža.
Može da se javi smanjena maljavost nogu i smanjeno znojenje stopala, jer poremećena cirkulacija prouzrokuje poremećaj rada znojnih žlijezda, a češće se dešavaju i ozljede kože, infekcije koje ne prolaze, rane koje ne zarastaju.
Zima dodatno može otežati pomenute tegobe, pa se osobama koje imaju problem sa cirkulacijom preporučuje da prestanu da puše ako su pušači, kontrolišu krvni pritisak i redovno vježbaju (najmanje pola sata dnevno). Oni koji boluju od šećerne bolesti moraju se pridržavati terapije, nivo holesterola i masnoća u krvi treba da se održava na normali, a uz pravilnu ishranu preporučuje se i upotreba suplemenata koji podstiču cirkulaciju.
Tečnost. Da bi krv mogla normalno cirkulisati, neophodno je piti dovoljno vode. Ako je nema dovoljno u organizmu, pritisak pada, a cirkulacija postaje otežana. Za normalnu cirkulaciju trebalo bi popiti oko litar i po vode dnevno, odnosno 30 mililitara vode na kilogram tjelesne težine. Češće treba uzimati tople napitke, ali izbjegavati one sa kofeinom, jer skupljaju krvne sudove.
Odjeća i obuća. Odjeća i obuća treba biti komotna da bi omogućila normalnu cirkulaciju. Takođe važno je stalno održavati toplotu nogu.
Toplo-hladno. Radite hidromasažne vježbe, a preporučuje se da pripremite dvije kupke, toplu i hladnu, i da naizmjenično potapate stopala u jednu pa zatim u drugu. Ova metoda blagotvorno djeluje na cirkulaciju i pospješuje kretanje krvi kroz krvne sudove.
Ishrana. Neke namirnice pozitivno utiču na vitalnost krvnih sudova. To su prije svega bijeli luk, koji snižava nivo holesterola, smanjuje rizik od ateroskleroze i reguliše krvni pritisak, zatim maslinovo ulje, crno vino. Dobro je i bobičasto i voće bogato vitaminom C, jer jača zidove krvnih sudova, sjemenke bundeve koje obiluju vitaminom E, koštunjavi plodovi (bogati nijacinom i vitaminom B3), paprika, kim, cimet, đumbir, ruzmarin. Jedite smokve, limun, nar, narandže, cveklu, artičoke, sjemenke suncokreta.
Ljuta papričica. Poboljšava dotok krvi u kapilare, ali ne bi trebalo da je koriste oni koji imaju proširene kapilare.
Ljekovito bilje. U dogovoru sa ljekarom mogu se koristiti i prirodni preparati kao što su ginko biloba jer poboljšavaju priliv krvi u kapilare, naročito one u mozgu, pa se preporučuje i kao sredstvo za poboljšavanje pamćenja, zatim kostrika, divlji kesten, ulje eukaliptusa, bijeli glog.
Vitamini i minerali. Dobro utiču na cirkulaciju, a najbolje je uzimati vitamin B5 (nijacin) u kombinaciji sa ostalim iz B grupe, vitamin E koji jača krvne sudove (ima ga u pšeničnim klicama), kalcijum, magnezijum i kobalt.
Kupka. Za bolju cirkulaciju i protiv grčeva treba uzeti šaku korijena koprive i dvije šake koprivinog lista. Potopiti preko noći u pet litara vode. Ujutro prokuhati, čim provri skloniti sa vatre i pokriti. Ostaviti da odstoji 20-30 minuta, pa procijediti čaj i sipati u posudu u kojoj se natapaju noge. U toplom čaju držati stopala oko 30 minuta.
Čaj od divljeg kestena. Preporučuje se za poboljšanje periferne cirkulacije. U avanu usitniti 10 grama jezgre divljeg kestena (gotovo do praha), i preliti litrom vode. Zagrijavati na tihoj vatri, a kad provri kuhati pet minuta, pa skloniti sa ringle. Procijediti i piti tri puta dnevno po šoljicu čaja.
Čaj od kukuruzne svile. Pomaže da krv brže prostruji. U 300 ml vrele vode dodati kašiku osušene kukuruzne svile i kuhati tri minuta na tihoj vatri. Skloniti sa vatre, poklopiti, a kada se prohladi procijediti i piti tri puta dnevno po šolju nezaslađenog čaja.