Međunarodni dan znakovnog jezika, 23. septembar, proslavljaju sve zajednice gluvih na planeti i ovaj datum ima veliki značaj za njih jer, zahvaljujući tom jeziku, mogu ostvariti komunikaciju sa sredinom u kojoj žive.
Naime, prvi Međunarodni dan znakovnog jezika obilježen je 1958. godine, kada ga je proglasio Svjetski savez gluvih. Danas se procjenjuje da širom svijeta živi oko 70 miliona gluvih osoba koje koriste različite znakovne jezike. Postoji više od 300 različitih znakovnih jezika, koji se razlikuju od zemlje do zemlje i unutar različitih regija iste zemlje.
Cilj ovog dana je podizanje svijesti o značaju znakovnog jezika i promovisanje prava gluvih.
Tokom proslave organizuju se edukativne radionice, događaji i predstave, što pomaže u razumijevanju znakovnog jezika i kulture gluvih. Takođe, tehnološki napredak, poput aplikacija i video-poziva, olakšava komunikaciju i povezivanje među gluvim osobama.
Obilježavanje ovog dana doprinosi većoj inkluzivnosti i razumijevanju potreba i prava gluvih u društvu.
Dubravka Živković Ostojić, predsjednica Saveza gluvih i nagluvih lica Republike Srpske, izjavila je da je ovo zajednica ljudi jezičke manjine koja je osuđena da cijeli život proživi bez sluha i glasa, a u svakodnevici nailaze na prepreke, predrasude i diskriminacije, koje su zdravim ljudima nezamislive.
“U 21. vijeku ovaj jezik je toliko usavršen da ne postoji ništa što školovani prevodioci ne mogu prevesti na znakovni jezik, baš sve – svakodnevnu komunikaciju, naučna predavanja, crkvene molitve, poeziju, ali nečujno i bez zvuka. Zato je EU donijela Zakon o znakovnom jeziku koji su priznale sve njene članice, ali i one koje to tek treba da postanu”, kaže Ostojićeva.
Kako je dodala, samo priznanje znakovnog jezika predstavlja pozitivnu promjenu za zajednicu gluvih, jer priznanje i legalizacija znakovnog jezika gluvima daje pravo i samostalnost.
“Komunikacija je ključni aspekt svakodnevnog života i bez nje pojedinac ostaje zavisan od drugih. Sa primjenom znakovnog jezika u svakodnevnom životu gluve osobe su dobile bolji pristup radnim mjestima, kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu”, kazala je ona.
U novije vrijeme EU je donijela niz zakona kako bi sve države usvojile znakovni jezik i na taj način olakšale život gluvoj populaciji širom svijeta.
“I Narodna skupština Republike Srpske je 2018. godine usvojila Zakon o upotrebi znakovnog jezika u javnim ustanovama, tako da se i gluvim osobama omogući da samostalno obavljaju sve svoje životne potrebe”, napominje Ostojićeva.
Gradska uprava Bijeljina, kaže ona, redovno finansira projekte za seminare znakovnog jezika koje realizuje Centar za znakovni jezik u ovom gradu.
“Ovaj centar Saveza gluvih Republike Srpske je osnovan u Bijeljini još 2004. godine. On obučava prevodioce znakovnog jezika širom Republike Srpske. Po tome je Bijeljina poznata na prostoru cijele bivše Jugoslavije”, naglašava Ostojićeva.