Tako barem tvrde istraživači sa Sveučilišta u Meksiku prema čijem
mišljenju biti ljutit pola sata dnevno može biti dobro za ljudsko
zdravlje, a posebno za mozak. No, zašto je to tako?
Naime, kada se naljutimo, postoji neurokemijski impuls koji stimulira
moždane valove. Kada se živčani sustav ”napreže”, ubrzavaju se otkucaji
srca te disanje. Isto tako, tijekom faze ljutnje dolazi do povećane
proizvodnje dopamina, hormona koji stimulira mozak i proizvodi neku
vrstu uzbuđenja u neuronima, ali i norepinefrina, hormona koji povećava
krvni tlak i otkucaje srca.
Ljutnja je dakle način na koji se aktivira naš mozak kao i neki naši
unutarnji organi, zbog čega nije tako loša kao što možda mislimo. Ipak,
znanstvenici objašnjavaju da je u tom slučaju jako važna umjerenost te
prema njihovom mišljenju u danu ne bismo smjeli biti ljutiti dulje od
30-ak minuta. U protivnom bi to moglo izazvati suprotan učinak i štetno
djelovati na naše zdravlje.
Primjerice, u situacijama u kojima dolazi do ljutnje ili bilo kakvog
uzbuđenja tijelo proizvodi kortizol, poznat i kao hormon stresa koji ima
mnoge negativne posljedice ako se s njim pretjera. Stručnjaci
upozoravaju da pridonosi bržem debljanju, slabljenju imuniteta,
problemima sa spavanjem, visokom krvnom tlaku i kolesterolu, piše Index.