Foto Aleksandar Trifunović
Ljubaznost je korisna za vaše emocionalno zdravlje, kao i za vaš kardiovaskularni i nervni sistem. 1979. psiholozi su naučno dokazali da činjenje dobrih djela donosi radost, nakon što je jedno istraživanje pokazalo da su humanitarci srećniji ljudi.
Kada neko učini dobro djelo, mozak te osobe proizvodi dopamin, koji se vezuje uz pozitivno razmišljanje. Dalje, mozak ima svoju prirodnu verziju morfina i heroina: endogeni opioidi, kao što je endorfin. Vjeruje se da kada neko učini dobro djelo, on/a se osjeća dobro na hemijskom nivou, zahvaljujući proizvodnji ovih endogenih opioida.
Korist po fizičko zdravlje dolaze od relaksacije nervnog sistema i kardiovaskularnog sistema. Ako učinite dobro djelo u neposrednom kontaktu sa nekim – na primjer ako pomognete nekom tako što mu ponesete kese iz kupovine – dolazi do uspostavljanja emocionalne veze. Tijelo proizvodi oksitocin, hormon vezivanja. On se veže za membrane krvnih sudova i izaziva širenje arterija. Posljedica ovoga je smanjenje krvnog pritiska. Oksitocin je kardio-protektivni hormon, što znači da štiti srce. To saznanje je jedno od najznačajnijih otkrića.
Istovremeno, ljubaznost je korisna za nervni sistem. Najduži nerv u ljudskom tijelu je vagusni nerv, koji kontroliše zapaljenja u tijelu. On igra važnu ulogu u održavanju vašeg kardiovaskularnog sistema zdravim. Studije pokazuju da ljudi koji saosjećaju sa drugima imaju aktivniji vagusni nerv.
Da biste se ovako osjećali, ne morate tražiti nekoga kome ćete svojim dobrim djelom promijeniti život. To može biti i neka sitnica. Ako pogledate oko sebe, odmah ćete početi primjećivati prilike. Na primjer, možda ćete vidjeti ženu koja ide niz stepenice sa bebom u kolicima i kojoj bi dobro došla vaša pomoć.
Svaki dan treba da učinite neko dobro djelo: da nekom napravite šolju čaja, udijelite nekom kompliment i slično. Nešto što zahtjeva malo truda s vaše strane, nekom drugom će mnogo značiti. Istovremeno, vi ćete osjetiti radost pomaganja drugima, što će se pozitivno odraziti i na vaše fizičko zdravlje.
Tekst preuzet sa The Independent.
Za BUKU prevela i prilagodila Milica Plavšić.