Mladi Banjalučanin Miloš Štrkić (20) napisao je knjigu “Velikani grada na Vrbasu” koja je već pronašla put do čitatelja. Knjiga predstavlja izbor od 15 biografija znamenitih ličnosti koje su ostavile lični trag u istoriji Banjaluke. Sada ovu knjigu možete naći i na engleskom jeziku.
Ličnosti o kojim je Miloš pisao su: Svetislav Tisa Milosavljević, Bogoljub Kujundžić, Todor Lazarević, Spiridon Bocarić, Božidar Nikolić, Franc Pfaner, Vaso Glušac, kralj Alfons XIII, Albreht fon Šindler, Hamzaga Husedžinović, Vahida Maglajlić, Veselin Masleša, Đorđe Bukinac i Dušan Muškatirović.
Miloš Štrkić kaže da njegova knjiga predstavlja izbor od 15 biografija znamenitih ljudi, kako Banjalučana, tako i onih koji nisu rođeni u ovom gradu, ali su dio svoga života i rada proveli kao aktivni učesnici u društvenom životu Banjaluke.
„Određene ličnosti već su bile poznate po svom rada i zalaganju, te sam njihove biografije proširi i obogatio, dok su druge spomenute po prvi put među koricama ove knjige. Uopšteno, ne može se reći da je to 15 običnih biografija, već 15 različitih životnih priča, samih po sebi jedinstvenih i autentičnih. Zaista je široka lepeza ličnosti o kojima sam istraživao i pisao. Od vrbaskih banova, koji predstavljaju okosnicu razvoja Banjaluke u doba Kraljevine, preko cijenjenih sikara, hrabrih narodnih heroja, uglednih doktora. Svi oni su ostavili lični pečat u nekom od istorijskih perioda razvoja Banjaluke“, rekao je Štrkić za BUKU.
Štrkić kaže da osjeća obavezu da prenosi priče koje su vrijedne pomena, i koje u sebi sadrže ljubav prema otadžbini, rodnom kraju, komšijama, lijepim damama.
„Tako sam došao na ideju, koja bi ostala samo pusti san da nije bilo ljudi dobre volje i moje majke, o prevodu knjige na Engleski jezik. Na taj način otvara se mogućnost da ljudi koji nisu upoznati sa našim mentalitetom, vrlinama i kvalitetima uopšte, stvore drugačiju, bolju sliku o nama. Mnogi o nama imaju iskrivljenu sliku, iz razloga što malo znaju o nama“, ističe on.
Mladi autor kaže da bi volio da je živio u periodu Vrbaske banovine, pa sve tamo negdje do kraja Drugog svjetskog rata.
„Mnogi će reći da je taj dio naše istorije bio politički nestabilan, stalna previranja, pojava fašizma, rasne podjele i tako dalje. Međutim, istraživajući i pišući ovu knjigu, upoznao sam jedan način života koji mi se veoma privukao. Elegantan stil oblačenja, kultura ophođenja, poštovanje nježnijeg pola, jednostavno, doba moralnog i kulturnog odnosa prema životu. Mjerenje svake izgovorene riječi bilo je po meni odlika toga doba“, ističe Miloš.
On dodaje da iz istorije našega grada možemo dosta naučiti.
„Kada bi Banjaluku posmatrali kao jednu malu ’državicu’, polis, kroz istoriju bi mogli da sagledamo mnoge nedaće koje su joj kumovale, također i periode ’renesanse’ , odnosno izgradnje i obnove. Ali, poseban akcenat treba staviti na Banjalučane, ne praveći razliku među vjerama i nacijama. Prošlost nam ukazuje da je najveće bogatstvo ovog grada njegovo stanovništvo, koje ga je činilo i činiće ga posebnim. I dok je Banjalučana biće i Banjaluke“, istakao je Miloš.
U knjizi “Velikani grada na Vrbasu” moemo pročitati samo jednu biografiju žene, Vahide Maglajlić, pa smo mladog autora pitali da li planira proširivati listu žena u svojoj knjizi.
“Svakako, to ne znači da ih nema više. Naprotiv, njih ima u velikom broj. Pored neopisive ljepote kojom zrače, one su proslavile grad na mnogim poljim društvenog života. Tome bi se mogle posvetiti mnoge knjige, i u tome pravcu svakako treba razmišljati“, kaže Miloš.