Knjiga DIRIŽABL – put u neispričanu prošlost Banjaluke autorke Nadežde Lazarević Kovačević promovisana u Banskom dvoru

U Koncertnoj dvorani Banskog dvora u srijedu uveče održana je promocija knjige DIRIŽABL – put u neispričanu prošlost Banjaluke autorke Nadežde Lazarević Kovačević.

01. decembar 2022, 11:01

O knjizi su nadahnuto govorili Duško Pevulja, LJiljana Mačkić, Zoran Pejašinović i autorka. Ovo književno veče upotpunjeno je nastupom primadone Dunje Simić koja je nastupila uz klavirsku pratnju Mladena Jankovića.

„DirižaBL“ je zbirka autentičnih, a istovremeno univerzalnih ljudskih sudbina koje nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, a koje su poslužile kao scenario za dokumentarno-animirani serijal „K`o lepi san“, čiji je autor i scenarista Nadežda Lazarević-Kovačević, a realizovan je u produkciji Radio-televizije Republike Srpske.

Pošto je promocija ove knjige upriličena u okviru obilježavanja jubilarnih 90 godina Banskog dvora, posjetioci su bili u prilici da pogledaju jednu od epizoda pomenutog serijala, koja govori upravo o Banskom dvoru.

-„DirižaBL“ je zbirka još neispričanih i nedopričanih priča, koja nas vraća u period Kraljevine Jugoslavije, kada je Banjaluka postala centar Vrbaske banovine i dobila arhitektonska i kulturna obilježja srednjoevropskog grada, kojima se i danas diči. Otkriva nam dešavanja 30-tih godina prošloga vijeka, koja su obilježila to vrijeme, ali i atmosferu u gradu za vrijeme, i neposredno poslije Drugog svjetskog rata, u čijem su epicentru žitelji Banjaluke, bez obzira na zanimanje, položaj, vjeru ili političko opredjeljenje – kazala je autorka.

U periodu o kojem govorim, dodala je autorka, Banjaluka je dobila arhitektonska i kulturna obilježja omanjeg srednjoevropskog grada, kojima se i danas diči.

- Tada je izgrađen Gradski park, palate Banske uprave i Banskog dvora, zgrada Hipotekarne banke - današnja Palata Republike, zatim Dom kralja Petra Prvog Oslobodioca - današnja zgrada Pozorišta RS, hotel “Palas”, Sokolski dom, sedam stambenih zgrada za banovinske činovnike. Svakodnevno su se otvarale trgovačke i zanatske radnje u kojima se mogla kupiti ili izraditi i vrlo luksuzna roba. Banovinsko pozorište, koje je osnovano 1930. prvo je bilo smješteno u preuređenoj “sokolani”, zgradi u kojoj se nalazila fiskulturna sala Učiteljske škole koju su koristili i sokolaši dok nije izgrađena njihova dvorana. Poslijeratne generacije tu građevinu pamte kao bioskop “Kozara”. Nedavno je srušena, što smatram nedopustivim, da ne upotrijebim težu riječ. I u toj prvoj pozorišnoj sezoni 1930/31. odigrano je, vjerovali ili ne, 35 premijera, uvijek pred prepunom dvoranom – ispričala je Nadežda Lazarević Kovačević.

O autorki...

Nadežda Lazarević-Kovačević, rođena je, školovala se, živi i radi u Banjaluci. Unuka je četvrtog po redu bana Vrbaske banovine, dr Todora Lazarevića.

Trideset godina je zaposlena na Radio-televiziji Republike Srpske, gdje sada obavlja poslove urednice Redakcije specijalnih programa.