PLAVI KITOVI svakoga dana pojedu do 10 miliona komadića mikroplastike, procjenjuje najnovije istraživanje, što znači da zagađenje plastikom predstavlja veću opasnost za najveću životinju na svijetu nego što se dosad mislilo.
Sićušni fragmenti plastike pronađeni su posvuda, od najdubljih oceana do najviših planina, pa čak i unutar ljudskih organa i krvi. Znanstvenici su sada napravili procjenu koliko mikroplastike kitovi unose u organizam.
Pojedu do 43.6 kilograma mikroplastike dnevno
Označili su 191 plavog kita, kita perajara i grbavog kita koji žive uz obalu Kalifornije i promatrali njihova kretanja.
“To je poput Apple Watcha, samo na leđima kita”, rekla je biologinja i ekologinja Shirel Kahane-Rapport s Kalifornijskog državnog sveučilišta, a prenosi AFP.
Kitovi su se uglavnom hranili na dubinama između 50 i 250 metara gdje se nalazi najveća koncentracija mikroplastike. Stručnjaci su zatim procijenili dnevnu veličinu i broj zalogaja te postotak filtriranog sadržaja, modelirajući tri različita scenarija.
Prema najvjerojatnijem scenariju, plavi kitovi dnevno pojedu do 10 miliona fragmenata mikroplastike, odnosno više od milijardu godišnje.
Najveća životinja koja je ikada živjela na Zemlji vjerovatno je i najveći potrošač mikroplastike, jer je pojede do 43.6 kilograma dnevno, navodi se u studiji.
“Zamislite da u sebi nosite dodatnih 45 kilograma. Da, jako ste velik kit, ali će to ipak zauzeti dosta prostora”, rekla je Kahane-Rapport.
Procjenjuje se da grbavi kitovi pojedu oko četiri miliona fragmenata dnevno.
“Doza određuje jačinu otrova”
Možda pretpostavljate da kitovi unose u sebe ovu količinu mikroplastike prilikom gutanja okeanske vode, no to nije slučaj. 99 posto mikroplastike unijeli su putem plijena, koji je u sebi već imao te fragmente.
“To nas zabrinjava jer ljudi konzumiraju isti plijen; i mi jedemo inćune i sardine”, rekla je Kahane-Rapport, dodavši da su su glavna hrana kitova planktonski račići.
Prijašnja istraživanja su pokazala da će račići pojesti mikropastiku koja se nalazi u njegovom spremniku.
Sada kada naučnici znaju koliko mikroplastike konzumiraju kitovi, sljedeći cilj im je utvrditi koliko štete to može nanijeti njihovom organizmu.
“Doza određuje jačinu otrova”, rekla je Kahane-Rapport.