U Japanu, uživanje u matchi ima stoljetnu tradiciju, ali svjetski interes za ovaj zeleni čaj kao popularni napitak i supernamirnicu neprestano raste. Japanski farmeri sve teže uspijevaju zadovoljiti potražnju, piše Tagesschau.
Ukus koji osvaja svijet
Matcha ima karakterističan okus koji varira od blagih cvjetnih nota do svježih, travnatih tonova, sa blagim gorkim završetkom. Ovaj fini zeleni čaj u prahu već godinama je u trendu – pa tako i u Njemačkoj. Matcha latte, sladoledi, torte, čokolade, pa čak i kozmetika – sve češće uključuju ovaj praškasti čaj.
Dok međunarodna potražnja stalno raste, japanski farmeri jedva uspijevaju da odgovore tržištu. Dnevnik Japan Times početkom godine čak je upozorio na „nedostatak matche“.
Skupa zbog složene proizvodnje
Proizvodnja matche je veoma kompleksna. Biljke se zasjenjuju četiri sedmice prije berbe kako bi se usporilo sazrijevanje, čime se povećava proizvodnja hloroplasta – odgovorna za intenzivno zelenu boju.
Nakon branja, listovi se na pari obrađuju i drobe. Po japanskim prehrambenim standardima, koristi se samo pulpa lista – bez stabljika i žilica. Osušeni čaj potom se melje u kamenom mlinu, često i ručno. Kvalitetna matcha može koštati i nekoliko hiljada eura po kilogramu.
Influenceri hvale matchu kao „čudo u prahu“
Na društvenim mrežama influenceri promovišu matchu kao eliksir zdravlja. Naučno je potvrđeno da sadrži antioksidanse, vitamine i visok nivo kofeina. Za razliku od kafe, kofein iz matche se sporije i ravnomjernije oslobađa, što ga čini prijatnijim za stomak.
Ipak, tvrdnje s interneta da matcha pomaže kod mršavljenja, Alchajmerove bolesti ili čak u terapiji raka – još nisu potvrđene kliničkim studijama.
Njena intenzivna zelena boja dodatno doprinosi popularnosti u pop-kulturi. U Njemačkoj je reperka Shirin David prošle godine izazvala pravu euforiju stihovima o „iced matcha latteu“ u ljetnjem hitu „Bauch Beine Po“.
Od zen monaha do supernamirnice
Matcha ima dugu istoriju: zen monah Eisai donio je zeleni čaj iz Kine u Japan 1191. godine, čime je započeo japansku čajnu tradiciju. Od 16. stoljeća, matcha je u središtu japanske čajne ceremonije – rituala u kojem se estetika pripreme čaja slavi jednako kao i njegov ukus.
Filozof Kakuzo Okakura napisao je 1906. u SAD-u čuvenu knjigu The Book of Tea sa riječima:
„Čaj je umjetnost – zahtijeva ruku majstora da bi otkrio svoje najfinije osobine.“
Knjiga i danas predstavlja temeljno štivo o japanskoj kulturi čaja.
Potražnja raste
Konzumacija matche raste širom svijeta. Od 2018. godine, globalna prodaja godišnje raste za više od 5%. Samo 2023. godine tržišna vrijednost matche bila je 2,9 milijardi dolara, a očekuje se da će do 2028. narasti na 4,7 milijardi.
Između januara i avgusta 2024. iz Japana je u Njemačku uvezeno 240 tona matcha praha – što je rast od čak 240% u odnosu na isti period prethodne godine.
Farmeri ne mogu da prate potražnju
Japanski farmeri čaja sve teže zadovoljavaju rastuću globalnu potražnju. Biljkama čaja potrebno je pet godina da daju prinos, a proces mljevenja praha izuzetno je spor.
Simona Suzuki iz Globalne asocijacije japanskog čaja objašnjava da mašina samelje svega 40 grama matcha praha – što dodatno usporava proizvodnju. Tu su i problemi sa radnom snagom – sve je manje mladih koji žele da naslijede porodične plantaže.
Luksuz budućnosti?
Zemlje poput Kine, Tajvana, Južne Koreje i SAD-a sve više uzgajaju zeleni čaj za matchu, ali za sada nisu dostigle kvalitet japanskog ceremonijalnog čaja. No, ako se trendovi nastave, matcha bi uskoro mogla postati luksuz za bogate – ili globalni proizvod s izgubljenim duhom tradicije.