Ovaj tekst nastao je na osnovu TED govora Hanyja Farida, stručnjaka za digitalnu forenziku, profesora primijenjene matematike i računarstva, koji već tri decenije razvija alate za provjeru autentičnosti digitalnih fotografija i videa. Njegov tim sarađuje s novinarima, sudovima i vladama u borbi protiv dezinformacija i lažnih vizualnih sadržaja. Farid tvrdi da se nalazimo u globalnom ratu za istinu – ratu u kojem fotografije generisane uz pomoć umjetne inteligencije prijete da zamagle granicu između stvarnosti i laži.
U nastavku donosimo četiri ključna savjeta kako prepoznati da je neka fotografija vještački generisana pomoću AI tehnologije.
- Svaka prirodna fotografija nastaje fizičkim procesom – svjetlo pada na senzor kamere i pretvara se u digitalni zapis. AI-generisane slike, s druge strane, nastaju obrnutim putem – od šuma ka slici. Zbog toga njihovi “ostaci šuma” (eng. residual noise) imaju karakterističan uzorak. Farid preporučuje analizu ovih uzoraka pomoću vizualizacije (Fourierove transformacije), gdje se u AI slikama često pojavljuju simetrični, zvjezdoliki oblici. Iako ovo zahtijeva napredne alate, ključ je znati da prirodne i vještačke slike „dišu“ drugačije na mikroskopskom nivou.
- Provjerite geometriju slike – tačke nestajanja (vanishing points)
U stvarnom svijetu, paralelne linije (kao što su tračnice ili zidovi) na fotografiji se uvijek vizualno susreću u jednoj tački – tzv. tački nestajanja. AI modeli, koji ne razumiju geometriju prostora, često ovo pogrešno prikažu. Ako na slici primijetite da paralelne linije (npr. zidovi prostorije) nemaju jasno definisanu zajedničku tačku u daljini, to može biti signal da slika nije stvarna. - Analizirajte sjene
Sjene su rezultat fizičkih zakona – izvor svjetlosti, objekt i podloga čine trokut koji se može precizno pratiti. U autentičnim fotografijama, sve sjene koje potiču iz istog izvora svjetlosti biće usklađene i „pokazaće“ prema tom izvoru. AI modeli, koji nemaju fizičko razumijevanje svijeta, često naprave nelogične, neusaglašene sjene. Ako sjene na slici ne „vode“ ka zajedničkom izvoru, to je još jedan signal da je sadržaj lažan. - Ne vjerujte društvenim mrežama – i ne širite sadržaj bez provjere
Farid upozorava da društvene mreže nisu izvor pouzdanih informacija. Dizajnirane su da privuku pažnju, a ne da prenesu istinu – „fast food“ za mozak. Zato ne dozvolite da vam to bude primarni izvor informisanja. I što je još važnije – ne širite neprovjeren sadržaj. I nenamjerno dijeljenje lažnih slika doprinosi širenju dezinformacija i dodatnom zagađenju digitalnog prostora.
Zaključak
Iako je danas teško razlikovati šta je stvarno, a šta nije, to još uvijek nije nemoguće. Alati postoje i dostupni su novinarima, sudovima i institucijama. Farid poručuje: nismo bespomoćni – imamo moć da ne budemo taoci digitalnog haosa. Važno je učiti, sumnjati, provjeravati – i djelovati odgovorno u digitalnom svijetu.
„Na raskrsnici smo. Ili ćemo pustiti tehnologiji da nas i dalje razdvaja, ili ćemo je iskoristiti za izgradnju povjerenja i istine. Izbor je naš.“ – Hany Farid