Čuveni vladar i vojskovođa, koji je pokorio teritorije od sjeverne Grčke do sjevera Indije, umro je u 33. godini (323. godine p.n.e.) nakon 12-dnevne agonije, za koju mnogi istoričari vjeruju da je bila izazvana groznicom.
Istraživači sa Univerziteta Otago na Novom Zelandu sumnjaju da je vino koje je Aleksandar Veliki pio tokom svečanosti u Vavilonu bilo začinjeno biljkom koja uslijed fermentacije postaje smrtonosna.
Prema pisanju “Dejli mejla”, do ovog zaključka došao je dr Lio Šep, toksikolog sa novozelandskog Nacionalnog centra za otrove, koji je u kukurijeku (helleborus), biljci sasvim bezazlenog izgleda, pronašao krivca za smrt slavnog osvajača.
On je naveo da neke teorije o trovanju arsenikom i strihninom nisu vjerodostojne, jer bi smrt nastupila mnogo brže. U studiji koju je napisao zajedno sa stručnjakom za antičku istoriju, dr Patom Vitlijem, a koja je objavljena u medicinskom časopisu “Klinička toksikologija”, Šep navodi da je najvjerovatniji krivac cvijet veratrum album, poznat kao bijeli kukurijek.
Ovaj cvijet, koji vino može da pretvori u otrov, bio je dobro poznat starim Grcima koji su ga koristili radi izazivanja povraćanja. Dr Šep smatra da se pomoću njega mogu objasniti Aleksandrovi posljednji dani provedeni u najstrašnijim mukama, kada nije mogao ni da govori ni da hoda.
Novozelandski istraživač navodi da je vino moralo biti veoma gorko, ali da mu je možda dodat šećer, a Aleksandar je ionako vjerovatno bio veoma pijan na banketu.
Kukurijek je zeljasta biljaka iz familije ljutica. Listovi su modrozelene boje, a cvjetovi su različite boje u zavisnosti od vrste kukurijeka kojih ima 20. Smatra se jednim od vesnika proljeća.
Raste u borovim i bukovim šumama, ali se često uzgaja i kao saksijsko cvijeće. Spada u otrovne biljke, pa se koristi isključivo u estetske svrhe.