U socijalističkoj Jugoslaviji postojala je samo jedna novčanica sa likom Josipa Broza Tita, ona od 5000 dinara iz 1985. godine.
Međutim, u javnosti je slabo poznato to da je još jedna zemlja izdala
novčanicu s Titovim likom, i to čak nekoliko godina prije same
Jugoslavije.
Numizmatičar Zlatko Viščević otkriva je detalje o ovoj novčanici.
Novac ima svoju monetarnu i propagandnu ulogu u društvu. U prvom redu
služi kao sredstvo plaćanja te kao mjerilo vrijednosti dobara i usluga.
Osim toga, ima svoju političko-propagandnu ulogu pomoću koje izdavač
šalje javnosti poruku određenog sadržaja.
Socijalistička Jugoslavija tek je krajem 1985. odlučila na svoj novac
postaviti lik Josipa Broza Tita, i to na novčanicu od 5000 dinara, u to
vrijeme najvredniju u opticaju. Na licu joj je bio lik ostarjelog Tita,
a na naličju vizura Jajca. Ovi motivi trebali su biti svojevrstan poziv
na jedinstvo zemlje koja je već pucala po šavovima.
Neobično je to da Jugoslavija nije bila prva zemlja koja je na svoje
novčanice stavila Tita, već je to učinila – Republika Gvineja.
Ova afrička država uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je syli. Riječ syli na jeziku naroda Malinke znači – slon.
Na svoju najveću novčanicu od 500 sylija s godinom 1980, centralna
banka Republike Gvineje postavila je upravo lik Tita, maršala i
doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike
Jugoslavije.
Puštena je u opticaj 16. aprila 1981, a povučena je tokom 1985.
godine, kada je ponovno uveden gvinejski franak. Nije poznato gdje je
štampana, niti ko je autor likovnog rješenja.
Dimenzije su joj 172 x 94 milimetra, na njoj prevladava smeđa boja.
Na licu novčanice lijevo se nalazi lik Tita u odijelu s pogledom
blago usmjerenim desno. Desno od Titovog lika je veliki naziv nominalne
vrijednosti na francuskom jeziku “pet stotina sylija” i datum 1. marta
1960.
Sama ova novčanica nije neka velika posebnost u numizmatičkom
svijetu, ali je jako istorijski zanimljiva jer je na njoj prikazan bivši
predsjednik Jugoslavije. Samo od sebe se nameće pitanje – zašto?
Kada se na novčanicama neke zemlje prikazuju osobe, onda su one u
većini slučajeva značajne za nju i s njom imaju neku direktnu vezu. Jako
je neobično to da se na njima prikazuje čelnik neke druge države. Još
je neobičnije za jednu afričku državu, koja se tek 1958. godine
oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na
svoju novčanicu Evropljanina, i to bijelca.
Međutim, ako pogledamo druge novčanice iz te serije, onda cijela
priča o Titu na novcu ove afričke zemlje dobiva svoj smisao. Naime temu
ove serije novčanica, a kojoj pripada i ova od 500 sylija, čine
antikolonijalizam i antiimperijalizam.
Osim Tita, na ostalim novčanicama iz ove serije prikazani su ostali
strani politički čelnici: marokanski kralj Mohamed V. na novčanici od
dva sylija, bivši predsjednik Gane Frensis Nvia Kofi-Ngonloma na pet
sylija, bivši premijer Demokratske Republike Kongo Patris Lumumba na 10
sylija, kralj Dahomeja, Behanzin, na 25 sylija te kralj Labea, Alfa Jaja
Dialo, na 50 sylija. Na novčanicama od jednog i 100 sylija prikazani su
Gvinejci Mafori Bangoura i Samori Toure.
Svim tim ljudima zajednička je borba protiv kolonijalizma, za nezavisnost svojih naroda i zemalja.
Tito je postavljen na ovu novčanicu u vrijeme u kojem je Republika
Gvineja bila dio Pokreta nesvrstanih, a on je bio jedan od glavnih
lidera tog pokreta.
Takođe, bio je vrlo popularan u mnogim afričkim zemljama zbog svoje
politike nesvrstanosti, antiimperijalizma i antikolonijalizma. U
spoljnjoj politici zalagao se za nezavisnost i samostalnost afričkih
zemalja i mnoge od njih aktivno je podupirao na političkom, ekonomskom i
vojnom planu. Zato na kraju i nije neobično to što su baš njega
Gvinejci postavili na svoju najveću novčanicu iz tog vremena.
Izvor: Numizmatika.net
Piše: Zlatko Viščević