Foto: Žene BiH, Facebook
“Probale smo to pokazati na ovom zamišljenom prikazu, koristeći fotografije žena poput (odozgo nadole) liječnice Ševale Zildžić-Iblizović, književnice Nafije Sarajlić, slikarke Mice Todorović, književnice Laure Papo Bohoreta, slikarke Adele Behr i matematičarke Vere Šnajder”, objavljeno je na stranici Žene BiH.
Sarajevski otvoreni centar je još 2018. godine uputio dopis Centralnoj banci BiH o nedostatku žena na bh. novčanicama. Ovo nije jedinstven slučaj – u brojnim zemljama svijeta žene nisu zastupljene na novčanicama.
Samo 15% novčanica u svijetu ima likove žena, a najviše zastupljena žena na novčanicama je pokojna kraljica Elizabeta II.
Sarajevski otvoreni centar je uputio dopis Centralnoj banci Bosne i Hercegovine u kojem su predložili da Adela Ber Vukić, Mica Todorović, Vahida Magajlić, Vera Šnajder i Laura Papo Boherta budu stavljene na dio novčanice koji se odnosi na motiv lika.
SOC takođe navodi kratke biografije žena za koje predlažu da budu na bh. novčanicama:
Adela Ber Vukić (1888-1966) rođena je u Tuzli. U
Sarajevu je završila Višu djevojačku školu a nešto kasnije upisala je i
učiteljsku školu u Sarajevu. 1908. godine otišla je u Beč gdje je
pohađala privatnu slikarsku školu, a zatim i Umjetničku školu za žene
(KunstschulefürFrauen und Mädchen). U vrijeme kada je Adela Ber postala
prva školovana slikarka, žene u Bosni i Hercegovini su tek počele da se
opismenjavanju.
Mica Todorović (1900-1980) rođena je u Sarajevu.
Bila je, pored Adele Ber Vukić, jedna od najznačajnijih
bosanskohercegovačkih umjetnica. Završila je Akademiju likovnih
umjetnosti u Zagrebu. Crteži koje je, nakon što je preživjela strahote
logora, napravila predstavljaju izuzetno potresno viđenje i dokument o
ljudskom stradanju. Bila je članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine.
Vahida Maglajlić (1907–1943) rođena je u Banjoj
Luci. Bila je učesnica u različitim akcijama te je angažovana i po
pitanju emancipacije žena, prvo kao sekretarica, a potom i kao
predsjednica Ženskog pokreta. Na Prvoj zemaljskoj konferenciji
AFŽ-a, izabrana je za članicu Centralnog odbora AFŽ-a. Poginula je 1.
aprila 1943. godine u selu Velika Ruiška. Za narodnu heroinu proglašena
je 20. decembra 1951. godine.
Vera Šnajder (1904–1974) rođena je u Sarajevu. Bila
je vrsna matematičarka i naučnica. Objavila je prvi naučni rad iz
oblasti matematike koji je objavio neko iz BiH. Učestvovala je u
osnivanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te naročito u organiziranju
Katedre za matematiku, kasnije Odsjeka za matematiku, na čijem čelu je
bila dugi niz godina. Bila je i predsjednica Društva matematičara,
fizičara i astronoma BiH, kao i organizatorica Četvrtog kongresa
matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, održanog 1965. godine u
Sarajevu.
Laura Papo Bohoreta (1891-1942) rođena je u
Sarajevu. Bavila se skupljanjem romansi, pjesama, priča i sefardskih
poslovica. Prevodila je i adaptirala djela određenih francuskih autora.
Laura je smatrala da razvoj žena ne bi trebao zavisiti od okoline, nego
od njih samih, od njihove želje da napreduju. Umrla je u sarajevskoj
bolnici katoličkih sestara milosrdnica 1942. godine.
“Smatramo da bi se na ovaj način barem dijelom ustupilo zasluženo
mjesto bh. ženama u javnom prostoru te da bi se rodna neravnopravnost i
nejednaka zastupljenost umanjila, te na simboličan način pokazalo da se
vrednuje i rad i doprinos ovih značajnih žena iz bosanskohercegovačke istorije”, objavljen je tada.