Mnogi arheolozi vjeruju da je Kleopatra, posljednji faraon i vladarka iz Ptolemejske dinastije, sahranjena u blizini kraljevske palate u Aleksandriji, gdje je rođena i vladala.
Ketlin Martinez, arheolog, rekonstruisala je Kleopatrin život kao scenu zločina koju treba dešifrovati. Njena potraga ju je dovela do Taposiris Magne, zanemarenog hrama, oko 50 kilometara zapadno od Aleksandrije, u primorskom gradu Borg el Arabu.
Martinezova, krivični advokat iz Dominikanske Republike, koja se posvetila arheologiji, dvije decenije za Nacionalnu geografiju traga za grobnicom kraljice Kleopatre na skrivenim, podzemnim lokalitetima koje su drugi odbacili.
Sada je, na miljama od obale Taposiris Magne, njen tim otkrio ono što Martinezova vjeruje da može biti ključni trag u dvomilenijumskoj misteriji – potopljenu luku u dubinama Sredozemnog mora.
Otkriće, koje je objavilo egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta, ukazuje na to da Taposiris Magna nije bilo samo važno religijsko središte, već i pomorski trgovački centar, daleko značajniji nego što se ranije mislilo.
“To čini hram zaista važnim”, kaže Martinezova, dodajući da je “imao sve uslove da bude izabran za mjesto gdje bi Kleopatra mogla biti sahranjena sa Markom Antonijem”, rimskim političarem koga je voljela i uz kojeg se borila.
Još 2022. godine, njen tim egipatskih i dominikanskih arheologa objavio je otkriće niza artefakata i struktura u ruševinama Taposiris Magne iz vremena Kleopatrinog vladanja – kao i tunela dugog 1.300 metara, usmjerenog direktno prema moru.
Tunel, smješten oko 12 metara pod zemljom, djelimično je bio potopljen morskom vodom.
U njemu su pronašli keramičke posude i grnčariju iz vremena Ptolemeja. U kombinaciji sa najnovijim otkrićem pod morem, Martinezova kaže da to ukazuje da je “luka bila aktivna u vrijeme Kleopatre i još od početaka dinastije”.
Da bi istražila ovaj neočekivani spoj kopna i mora, zatražila je pomoć morskog arheologa Nacionalne geografije Boba Balarda, poznatog po otkriću “Titanika” i njemačkog bojnog broda “Bizmark”.
U pomorskoj operaciji naišli su na velike, nesumnjivo ljudskom rukom napravljene strukture, uključujući visoko polirani pod.
“Ovo je jedan od onih trenutaka kada se osjećate zaista živim”, rekla je Martinezova, ploveći na splavu po moru, u sceni snimljenoj za predstojeći dokumentarni specijal “Kleopatrina posljednja tajna” na Nacionalnoj geografiji.
Izuzetan život i misteriozna smrt
Rođena 69. godine prije nove ere, kraljica Kleopatra VII stupila je na prijesto sa 18 godina. Bila je posljednja vladarka ptolemejskog perioda – najdugovječnije dinastije u istoriji starog Egipta, koja je ustoličena 305. godine p.n.e. nakon što je Aleksandar Veliki osvojio Egipat.
Rimljani su klevetali Kleopatru, posebno zbog njene veze sa Julijem Cezarom.
“Predstavljali su je kao opasnu, egzotičnu zavodnicu koja je ugledne rimske državnike odvlačila od njihovih dužnosti prema Republici”, kaže Sara E. Kol, kustos za antiku u Muzeju “Dž. Pol Geti”, koja nije dio istraživačkog tima Taposiris Magne.
Dodaje da su “zapadni istoričari i umjetnici nastavili da njeguju tu sliku”.
“Bila je filozof, ljekar, hemičarka i faraonka”, dodaje Martinezova.
Poslije atentata na Cezara, kraljica je imala 11-godišnju, strastvenu i politički povezanu romansu sa jednim od njegovih generala i mogućih nasljednika – Markom Antonijem.
Plutarh je opisao Kleopatrin susret sa Antonijem dok je plovila rijekom Kidnus “u barci sa pozlaćenom krmom i razvijenim purpurnim jedrima, dok su srebrna vesla udarala ritam u skladu sa muzikom flauta, svirala i harfi” – Kleopatra ga je dočekala pod zlatnim baldahinom, obučena kao boginja Venera.
Njen politički i lični odnos sa Antonijem završio se takođe na moru.
Godine 31. p.n.e. njihove pomorske snage sukobile su se sa rimskim vladarom Oktavijanom, Antonijevim rivalom, u bici kod Akcijuma, na zapadnoj obali Grčke, gdje je Kleopatra komandovala sopstvenom flotom.
Bitka kod Akcijuma
Poslije poraza, Antonije je pobjegao u Egipat i, kako se navodi, sam sebi zadao smrtni ubod mačem u Aleksandriji, kasnije preminuvši u Kleopatrinoj grobnici, na njenim rukama.
Suočena sa prijetnjom zarobljavanja od strane Rimljana, Kleopatra je okončala svoj život u 39. godini – neki vjeruju otrovom zmije, ali to nikada nije dokazano.
Potraga za Kleopatrinom grobnicom
Plutarh je zapisao da su Antonije i Kleopatra bili sahranjeni zajedno u njenoj grobnici u Aleksandriji, ali tamo nikada nije pronađen nikakav dokaz.
Grad su 365. godine nove ere pogodili snažan zemljotres i cunami, a danas je veliki dio istorijske kraljevske četvrti potopljen šest metara ispod nivoa mora.
U potrazi za grobnicom, Martinezova je uzela u obzir i Kleopatrin otpor Oktavijanu.
Misli da je, umjesto da se preda Rimu, kraljica osmislila plan da nestane, sakrivši svoje tijelo zajedno s Antonijevim na mjestu na kojem Rimljani nikada ne bi pomislili da pogledaju.
“Morala je da izabere mjesto gdje bi mogla da se osjeća bezbjedno za svoj zagrobni život sa Markom Antonijem”, kaže Martinezova.
Razmatrala je sve hramove do kojih je kraljica mogla stići iz Aleksandrije u roku od jednog dana.
Na kraju je svoju potragu suzila na Taposiris Magnu i u oktobru 2005. njen tim je započeo iskopavanja.
Ekspedicija je dovela do niza izuzetnih otkrića. Posebno, tim je iskopao kamenu ploču na temelju hrama sa natpisom na grčkom i hijeroglifima, koji je ukazivao da je hram bio posvećen boginji Izidi – veza od velikog značaja, budući da su mnogi smatrali Kleopatru živim ovaploćenjem Izidem, prenosi RTS.
Za Martinezovu je bilo logično da bi kraljica željela da njeno konačno počivalište bude u hramu boginje sa kojom se toliko poistovjećivala: “Nije željela da umre kao robinja ili zatvorenica.”
Na lokalitetu hrama, njen tim u saradnji sa Nacionalnim univerzitetom Pedro Enrikes Urenja iz Santo Dominga, otkrio je stotine ljudskih ostataka, uključujući i mumije nekada prekrivene zlatnim listićima, kao i grnčariju i više od 300 novčića, od kojih neki nose lik Kleopatre.
Prema objavi egipatskog Ministarstva turizma i antikviteta iz decembra prošle godine, keramika datira iz perioda Kleopatrinog vladanja, od 51. do 30. godine p.n.e.
“Do sada smo otkrili više od 2.600 predmeta na mjestu za koje su svi vjerovali da tu nema šta da se nađe. Promijenili smo istoriju ovog područja, iako još nismo pronašli Kleopatrinu grobnicu”, navodi Martinezova.
Luka povezana sa Kleopatrom
Martinezova vjeruje da je Kleopatrinom tijelu donesenom u Taposiris Magnu možda bio namijenjen prolaz kroz tunel, prije nego što je skriveno i položeno daleko od domašaja Rimljana.
Tokom vijekova, najmanje 23 zemljotresa pogodila su egipatsku obalu između 320. i 1303. godine, što je dovelo do toga da dijelovi Taposiris Magne potonu pod talase.
Najnovije podvodno otkriće Martinezove nadovezuje se na dvije decenije dokaza, šireći potragu i ponovo potvrđujući značaj hrama u Kleopatrinom dobu.
U pomorskoj potrazi, koju je pomogla i egipatska mornarica, Balard kaže da je njegov tim najprije pronašao kamene niše gdje su ribari nekada skladištili opremu poput mreža i tegova, što ukazuje da je to područje nekada bilo obala.
Uz pomoć sonara, izradili su mapu morskog dna – gdje su ronioci potom otkrili obilje drevnih relikvija.
“Počeli smo da vidimo strukture”, kaže Balard – niz kolosalnih građevina prekrivenih sedimentom, raspoređenih u redovima i visokih preko šest metara – cementne blokove, stubove, gladak kamen, kao i više sidra i amfora. Dokazi ukazuju da je to možda bila luka povezana sa Taposiris Magnom, koja je korištena u Kleopatrino vrijeme.
“Pronašli smo je, a tunel je vodio pravo ka njoj”, dodaje Balard.
Jedna struktura, nazvana “Salam 5” imala je nekoliko visokih i ravnih, pravougaonih kamenih građevina.
Ronioci su tamo otkrili i bazaltnu osnovu koja podsjeća na postolja polomljenih statua u hramu Taposiris Magne. U blizini su pronašli i drugu kamenu strukturu sa tri stuba, koju su nazvali “Tri sestre”.
Za Martinezovu, otkriće ove potopljene luke približilo ju je korak bliže cilju.
Balard je napravio detaljnu mapu koja prikazuje oko 10 kilometara ključnih oblasti, sa slikama luke, potopljene obale i drugih podvodnih struktura. Prateći njegovu mapu, Martinezova i njen tim planiraju da krajem septembra započnu nova iskopavanja bušilicama i sa roniocima, fokusirajući se na “Salam 5”.
Martinezova ostaje istrajna u svojoj misiji. Osjeća da je Kleopatrina grobnica sada bliža nego ikad: “Za mene, to je samo pitanje vremena.”