Dio asortimana “Hercegovačke kuće” među kojima su autohtoni sir škripavac, pršut, vino, med, domaći sokovi i melemi, mogao bi dospjeti na trpeze Italijana, koji imaju izrazito visoke kriterijume kada je u pitanju kvalitet hrane.
O mogućnosti izvoza na zahtjevno italijansko tržište juče su razgovarali prvi čovjek Trebinja Mirko Ćurić i delegacija iz Lombardije, a na sastanku je dogovoreno da će trebinjski poljoprivrednici imati mogućnost da njihovi proizvodi, ukoliko ispune uslove, dospiju na rafe marketa u ovoj zemlji EU.
Gradonačelnik Trebinja kazao je da će italijanskim vinarijama biti omogućeno da učestvuju na festivalu vina u Trebinju 25. maja, što će otvoriti mogućnost saradnje vinara iz Hercegovine i Lombardije.
– Razgovarali smo o primjerima i iskustvima brendiranja i složili se da bi brendiranje proizvoda kao što su vino i hrana trebalo konkretizovati u budućnosti, što je već učinjeno u Italiji na državnom i lokalnom nivou – kazao je Ćurić.
Predsjednik Udruženja za Savjet gradova i regija Italije Milena Bertani istakla je da je značajna valorizacija autentičnih proizvoda važnih za određeno mjesto, te da Trebinje obiluje bogatstvom tih mogućnosti.
– Cilj je ostanak mladih na ovim prostorima – rekla je Bertanijeva.
Direktor trebinjskog Agrarnog fonda Veselin Dutina podsjetio je za “Glas” da je delegacija Trebinja boravila u Milanu prije nekoliko mjeseci kada su otvorene teme o projektima koji mogu ubrzati razvoj poljoprivrede.
– Ukoliko se otvori mogućnost saradnje sa regijom Lombardija, prvo ćemo ispitati tržište, odnosno napraviti detaljan elaborat o isplativosti i troškovima. Ako se kockice slože, otvorićemo “Hercegovačku kuću” u Lombardiji, kao i italijansku kuću kod nas. Ukoliko dođe do izvoza, budući da je riječ o velikom i zahtjevnom tržištu za koje je neophodno ispuniti određene analize, jer je u pitanju EU, planiramo plasirati sve ono što Hercegovina nudi i što se proizvodi na našoj regiji – rekao je Dutina navodeći da će akcenat biti na proizvodima koji su dio asortimana “Hercegovačke kuće”.
Ističe da bi uspostavljanje saradnje moglo imati veliki značaj za domaće poljoprivrednike, jer novo tržište otvara mogućnost za dodatnu zaradu i povećanje obima proizvodnje.
– Kapaciteti za povećanje obima proizvodnje postoje pogotovo jer smo bazirani na male proizvođače koji nisu mogli samostalno istupiti na tržište – dodao je Dutina.
Slavica Kovač, koja ima oko 30 goveda, na svom gazdinstvu proizvodi punomasni kravlji sir, takozvani škripavac koji plasira kroz prodajne objekte “Hercegovačke kuće”.
– I te kako bi značilo da naš sir dospije na italijansko tržište, ali trenutno nemam dovoljne količine ni za domaće potrebe. Vrlo sam zadovoljna saradnjom sa “Hercegovačkom kućom” – rekla je Kovačeva koja kilogram škripavca prodaje za 15 KM.
Mediteran
Mirko Ćurić je istakao da je dogovoreno da studenti iz Trebinja odlaze u Italiju i da italijanski studenti dođu u Trebinje, a grad je dobio i ponudu za partnerstvo u projektima na području Mediterana.
– To su višemilionski projekti koje su oni realizovali u prethodnom periodu, a isto tako imaju dobra rješenja za ostanak omladine i žena u ruralnom području. Spremni smo da to primijenimo ovdje – naveo je Ćurić.