I kod “vikend vježbača” i u onih koji su redovno vježbali tijekom sedmice primjećen je manji rizik od srčanog udara, fibrilacije atrija,
zatajenja srca i moždanog udara, pokazali su rezultati studije
objavljeni u JAMA Trusted Sourceu.
Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog
sustava, no s obzirom na današnji ubrzani način života, pojedincima je
često teško redovito se baviti nekom aktivnošću tijekom radnog tjedna.
Treninzi vikendom u odnosu na vježbe tijekom tjedna
Istraživači su podsjetili da preporuka za fizičku aktivnost iznosi
oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti tjedno. Željeli su
ustanoviti ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti kod dviju skupina
vježbača – osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u
dva dana u tjednu (takozvani vikend vježbači) i onih koji su
ravnomjernije rasporedili svoju fizičku aktivnost kroz tjedan.
Da bi napravili preciznu usporedbu, u studiju su uključili i grupu
vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta tjedno.
Ova skupina nije dosegnula prag preporučene tjedne tjelovježbe i stoga
se smatrala neaktivnom.
Studijom obuhvaćeno 90.000 ispitanika od prosječno 63 godine
U studiji je sudjelovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63
godine. Svi su sudionici tjedan dana nosili akcelerometre na zapešćima
da bi se evidentirala razina njihove fizičke aktivnosti.
Istraživači su na temelju razine aktivnosti sudionike klasificirali
kao vikend vježbače, one koji redovito vježbaju preko tjedna i
neaktivne.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Grupu vikend vježbača činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih
je bilo u skupini koja redovito vježba, a 33.7 posto ih je ocijenjeno
neaktivnima. Znanstvenici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore
poput životne dobi, stupnja obrazovanja i pušenja.
Dobrobit nakon 6 godina praćenja gotovo ista
Nakon šestogodišnjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je
rizik za razvoj srčanog infarkta u odnosu na fizički neaktivne osobe bio
za 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji u vikend
vježbača.
Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama
bio je isti – 20 do 27 posto manji. Slični su rezultati otkriveni i u
osoba koje su tjedno prosječno vježbale oko 230 minuta.
Važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored
Autor studije dr. Shaan Khurshid iz Demoulas centra za srčane
aritmije u Općoj bolnici Massachusetts za Medical News Today pojasnio je
da rezultati upućuju na to da su i obrazac aktivnosti vikend vježbača i
ujednačeniji obrazac tjedne aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem
rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog
udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima.
Čini se da je za poboljšanje zdravlja krvožilnog sustava važna ukupna
aktivnost, a ne njezin raspored. Dr. John Bahadorani, interventni
kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje
Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije
sudjelovao u studiji, za MNT je istaknuo ključne prednosti vježbanja i
fizičke aktivnosti.
“Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sustava jer
pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovita tjelesna aktivnost jača
srčani mišić, snižava krvni tlak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a
povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave
težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito
koristi kisik”, rekao je.