Istraživanje: Evo zašto neki ljudi ne dobiju rak pluća iako puše cijeli život

Pušenje glavni faktor rizika za obolijevanje od raka pluća

27. maj 2022, 5:08

Poznato je da je pušenje glavni faktor rizika za obolijevanje od raka pluća. Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ono uzrokuje oko 90% smrti od raka pluća u SAD-u.

Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti i u susjednoj Hrvatskoj. U 2019. godini novotvorine, odnosno tumorske bolesti, bile su uzrok 13.718 smrti, dok su bolesti krvožilnog sustava bile uzrok 22.020 smrti. Najčešći maligni uzroci smrti bili su rak pluća (2874 umrlih) te rak debelog i završnog crijeva (2095).

No, s druge strane isto tako je poznato da neki ljudi puše cijeli život, a da nikada ne obole od raka pluća. Štoviše, negdje između 80 i 90 posto ljudi koji cijeli život puše po kutiju cigareta na dan i više nikada neće oboljeti od raka pluća. Jedan od najčešćih argumenata pušača koji se ne žele odreći pušenja glasi otprilike ovako: Znam više ljudi koji su pušili cijeli život pa nisu oboljeli od raka pluća.

Tajna je u stanicama koje oblažu pluća

U čemu je stvar? Znanstvenici već duže vrijeme pretpostavljaju da je odgovor u genetici, no tek je novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Genetics pobliže razjasnilo ovaj misterij.

Prema autorima studije tajna je u tome što neki ljudi imaju stanice koje oblažu pluća s aktivnijom genetikom za popravak DNA, što ih može zaštititi od nastanka raka, čak i kada puno puše.

U istraživanju je sudjelovalo 14 ljudi koji nikada nisu pušili te 19 lakih, umjerenih i teških pušača. Autori u uvodu pišu da su sekvencirali cijeli genom proksimalnih bazalnih stanica bronha od 33 sudionika u dobi između 11 i 86 godina s povijesti pušenja koja je varirala od nepušača do 116 akgodina. Jedna pak-godina je jedna godina u kojoj pušač svaki dan puši po jednu kutiju cigareta dnevno. Ako netko puši dvije kutije dnevno, onda će kroz 10 godina nakupiti 20 pak-godina.

Površinske stanice prikupljene iz pluća sudionika sekvencirane su pojedinačno kako bi se izmjerile mutacije u njihovim genomima.

“Ove plućne stanice žive godinama, čak i desetljećima, i stoga mogu akumulirati mutacije, kako s godinama, tako i s pušenjem”, objasnio je jedan od autora studije, epidemiolog i pulmolog Simon Spivack s Medicinskog fakulteta Albert Einstein.

“Od svih tipova stanica pluća, kod njih postoji najveća vjerojatnost da će postati kancerozne”, dodao je.

Autori tumače da su u istraživanju pronašli povećanje učestalosti mutacija – jednonukleotidnih varijanti i malih insercija i delecija – s kronološkom dobi kod nepušača, s time da su mutacije bile značajno učestalije među pušačima.

Kod nekih mutacije dostižu plato

Kada su znanstveni te mutacije ucrtali u grafikon koji je pokazivao prolazak vremena, pokazalo se da su one pratile linearni porast rizika od raka do oko 23 pak-godine, nakon čega nije uočeno daljnje povećanje učestalosti mutacija. Drugim riječima, broj mutacija, a time i rizik od raka kod analiziranih sudionika rastao je do 23 godine pušenja jedne kutije na dan, a potom je dosegao plato.

Autori su zaključili da to ukazuje na individualnu selekciju za izbjegavanje mutacija.

“Najveći pušači nisu imali najveće opterećenje mutacijama”, kaže Spivack.

“Naši podaci sugeriraju da su te osobe možda preživjele tako dugo unatoč teškom pušenju jer su uspjele suzbiti daljnje nakupljanje mutacija. Taj prestanak porasta mutacija mogao bi proizlaziti iz toga što ti ljudi imaju vrlo učinkovite sustave za popravak oštećenja DNA ili za detoksikaciju dima cigareta”, pojasnio je.

Testovi za mjerenje kapaciteta za popravak DNA

Nema dvojbe da dim duhana uzrokuje mutacije stanica u plućima, no hoće li se te mutacije razviti u tumore ovisi o tome koliko dobro tijelo može popraviti DNA.

Geni koji se bave popravkom DNA mogu biti naslijeđeni ili stečeni, a njihovo utišavanje već je u ranijim istraživanjima povezano s razvojem tumora.

Znanstvenici još uvijek ne znaju točan odgovor na pitanje što u tijelu određene osobe omogućuje bolje popravljanje DNA.

“Sada želimo razviti nove testove koji mogu mjeriti nečiji kapacitet za popravak DNA ili detoksikaciju, što bi moglo ponuditi novi način za procjenu nečijeg rizika od raka pluća”, rekao je genetičar Jan Vijg, jedan od znanstvenika koji su radili na istraživanju.

Ovi testovi možda bi mogli pomoći ljudima i liječnicima da u nekoj mjeri procijene individualne rizike pušača, prenosi Index.