Istekao je rok od 60 dana koji je visoki predstavnik ostavio Vijeću ministara BiH da predloži zakon kojim će biti riješeno finansiranje institucija kulture od značaja za BiH
O problemima u kojima se nalaze institucije kulture godinama se priča. Pričaju direktori, uposlenici s vremena na vrijeme izađu na proteste, ali oni koji bi trebali konačno da uspostave sistem u kojem će se znati kako se finansiraju institucije kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu ne rade ništa.
Očekivanja od OHR-a
Tako je prije dva mjeseca visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt odlučio odblokirati funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) i uposlenicu ove ustanove imenovao da bude potpisnica platnih listi i svega što je potrebno da bi institucija mogla funkcionirati.
Ovo je trebalo biti privremeno rješenje dok Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH ne donesu zakon kojim će se riješiti dugogodišnji problemi – pravni i finansijski status, imenovanje direktora i upravnog odbora.
Nakon što je bivši direktor Biblioteke otišao u penziju, nije postojala ovlaštena osobe koja bi mogla potpisivati plaće uposlenicima, naloge za plaćanje računa i svega što je potrebno za rad institucije. Zbog toga su bili primorani zatvoriti vrata za javnost.
Osim što je visoki predstavnik odblokirao funkcionisanje Biblioteke, dao je i zadatak Vijeću ministara BiH.
“U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Naloga, nadležni organi Bosne i Hercegovine, a naročito Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, dužni su podnijeti prijedlog(e) zakona Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”, saopćeno je iz OHR-a 21. novembra prošle godine.
Usvajanjem adekvatnog zakona riješilo bi se pitanje funkcionisanja sedam institucija kulture od državnog značaja – Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Zemaljskog muzeja BiH, Historijskog muzeja BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Umjetničke galerije BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, te Kinoteke BiH.
U Biblioteci očekuju da će u 2025. godini biti dio državnog budžeta, jer više ne mogu opstajati od projekata i grantova. Nakon što državna vlast nije uradila svoj posao na vrijeme, očekuju od visokog predstavnika da nametne zakon kojim će se riješiti problemi funkcionisanja ove institucije kulture. Ukoliko to OHR ne učini, ponovo će zatvoriti svoja vrata.
Bolje je svako rješenje od nepostojećeg
Da li su predstavnici institucija kulture kontaktirani od izvršne državne vlasti i da li se nešto konkretno uradilo, pitali smo neke od direktora ovih institucija.
“Niko nas nije zvao, nikakvu komunikaciju nismo imali, niti su oni šta radili, koliko ja znam. Izgleda da oni čekaju da istekne ovaj period od dva mjeseca, pa da visoki predstavnik donese zakon”, ističe za Buku Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH.
Podvlači kako je za instituciju kojom rukovodi bolje svako rješenje od “nerješenja”.
“Mi 30 godina živimo nerješenje. Ali, objektivno govoreći, čudno je da, ako visoki predstavnik bude nametao zakon, da nije konsultovao nikoga od nas. Kome pravi zakon i na šta će on ličiti, to je sve nama prilično upitno. Imali smo kontakte iz OHR-a prije nekoliko mjeseci, kada je trebala da se donese ova prethodna odluka. Međutim, mi nemamo drugog izbora nego da čekamo i da se nadamo”, govori Krsmanović.
I za Mirsada Sijarića, direktora Zemaljskog muzeja BiH, najvažnije je da se problemi institucija kulture riješe, najmanje je bitno ko će ih riješiti.
“Niko nas iz ministarstva ili OHR-a nije zvanično kontaktirao, pitao za mišljenje ili stav. Nezvanično, čuo sam da je Ministarstvo civilnih poslova BiH formiralo radnu grupu koja radi na donošenju nekog prijedloga zakona, ali kako i šta, zaista ne znam detalje. Nama je bitno da se jednom riješi ovo pitanje. Bitno je samo da se uspostavi sistem koji će omogućiti da institucije kulture obavljaju svoju funkciju i da one rade”, naglašava za Buku Sijarić.
Minimalac od 1.000 KM donio im nove probleme
Navodi kako su u Zemaljskom muzeju uspjeli nekako prošlu godinu privesti kraju.
“Ako se nešto ne riješi vrlo brzo, ova godina će biti puno gora, s obzirom da je povećana minimalna plata na 1.000 KM. To će nas radikalno pogoditi jer su kod nas prosječne plate vrlo niske, a mi nikada ne dobijamo nikakvu pomoć kada su u pitanju ovi neki procesi, poput onih u koroni. Nekako su nas zaboravili da i mi trebamo dobiti neku pomoć, jer smo zatvoreni bili kao i svi ostali. Sada će kod nas istu platu imati čistačica i neko ko je s fakultetskim obrazovanjem počeo raditi, u 50 KM. Eh, možete zamisliti tu atmosferu u kolektivu”, govori nam Sijarić.
Nije optimista da će problemi ubrzo biti riješeni.
“U najboljem slučaju da se nešto riješi za nekoliko mjeseci. Ali, evo prvo da vidimo hoće li neki prijedlog biti upućen u parlamentarnu proceduru, a znamo svi kako to kod nas ide brzo”, kaže Sijarić.
Bez plata četiri mjeseca
Krsmanović navodi da uposlenici Umjetničke galerije BiH nisu primili već četiri plate.
“Nemamo nikakvu izvjesnost do tog novca iz Kantona Sarajevo, koji neće biti operativan prije maja ili juna jer kanton još nije usvojio budžet. Dok budžet bude usvojen i to sve postane operativno, mi se prije maja nemamo čemu nadati. Novac koji dobijemo iz budžeta Kantona Sarajevo je u iznosu od 220.000 KM, to je negdje otprilike trećina sredstava koja su nama neophodna za opstanak”, objašnjava direktor Umjetničke galerije BiH.
Žalosno je, dodaje, što o kulturi u Bosni i Hercegovini mora da vodi računa visoki predstavnik pored postojećih vladajućih funkcionera čiji je to posao.
“To je naša sramota. I nikada nećemo napraviti ni društvo ni državu dok nam je bude uređivao visoki predstavnik, koliko god njegove namjere bile dobre i korisne, ali ne može on raditi naš posao”, zaključuje Krsmanović.
Na rješenju za sedam institucija kulture od značaja za državu insistira i Evropska unija, a u posljednjem izvještaju Evropske komisije navedeno je da vlasti u BiH moraju uspostaviti trajno rješenje za njihov status i finansiranje.