Jeste li bili u situaciji da pričate s prijateljem o tome kako želite
kupiti novu jaknu ili tenisice, a kasnije vam se na društvenim mrežama
počnu pojavljivati oglasi koji promoviraju upravo te predmete? Ako
jeste, možda ste pomislili da vas mobitel prisluškuje. No, je li to
doista tako? Stučnjaci pojašnjavaju za N1…
Naime, najprije treba shvatiti koje sve dozvole dajemo svom uređaju.
Aplikacije koje imate na svom uređaju prikupljaju gomilu podataka s
vašeg telefona.
Koja dopuštenja dajete aplikacijama?
U uvjetima korištenja trebaju biti navede jasne informacije o tome kako
se prikupljaju, pohranjuju i koriste podaci, a na korisnicima je da paze
koja dopuštenja daju.
Primjerice, Facebook vas može tražiti dopuštenje za pristup vašem
mikrofonu, fotoaparatu, kontaktima, položaju, prostoru za pohranu, a na
vama je da odaberete za što ćete omogućiti pristup. Neke aplikacije mogu
tražiti pristup i za telefon, zapisnik poziva, SMS, lokaciju, a postoji
i opcija ‘ostalo’. Treba obratiti pažnju čemu će točno sve aplikacija
imati pristup ako odobrite takvu značajku.
Najbolje je dati pristup samo za ono što je nužno. Primjerice, za
WhatsApp morate odobriti pristup kameri i mikrofonu jer bez toga ne
aplikacija ne bi mogla izvršavati neke svoje usluge.
Što je s kolačićima?
S druge strane, kada posjećujete internetske stranice, pojavi se pitanje
o “kolačićima“. Neke stranice ne daju vam pristup svom sadržaju dok ne
odobrite pristup kolačićima. Kolačići, između ostalog, omogućavaju
internetskim stranicama da ste ih već posjetili, a služe i za spremanje
lozinki ili obraza koje ste ispunili.
Europska unija je donijela direktivu poznatu kao “EU zakon o kolačićima”
koja regulira način na koji je web stranici dopušteno koristiti
kolačiće i obrađivati osobne podatke. EU navodi da kolačići mogu biti
koristan alat “u analizi učinkovitosti dizajna internetske stranice i
oglašavanja te u provjeravanju identiteta korisnika”.
“Fenomen iz psihologije”
Informatički stručnjak Marko Rakar također osvrnuo na
ovaj fenomen ciljanih oglasa, no ističe da tu nije riječ o tome da nas
mobitel prisluškuje nego da nam se pojavljuju oglasi vezani uz predmete
koje smo već pretraživali na internetu.
– To je više fenomen iz psihologije nego stvarni događaj. Ljudi su nešto
spomenuli i onda odjednom to počnu primjećivati. Međutim, ako su
guglali, utipkavali negdje, na aplikacijama, pretraživačima, onda
naravno da ih počnu pratiti takvi oglasi – navodi Rakar.
Dodao je i da tu nije riječ o tome da nas uređaj prisluškuje.
– Nije dokazano da je to povezano pa se ne bih previše uznemiravao oko toga.
“Dok god radi, telefon skuplja podatke”
Lucijan Carić, stručnjak za internetsku sigurnost, ima
pak nešto drugačije viđenje stvari. Na upit sluša li nas mobitel kada
pričamo o nekom predmetu a potom nam se pojave oglasi na društvenim
mrežama, Carić odgovara potvrdno.
– Apsolutno je moguće, takve podatke mogu prikupljati sve aplikacije
kojima date određene dozvole, primjerice dozvolu za pristup snimaču –
rekao je Carić za N1.
Istaknuo je da to vrijedi i za uslugu Hey Google koja također zahtijeva
pristup vašem snimaču. Riječ je o usluzi zahvaljujući kojoj možete
pokrenuti određenje radnje poput pretraživanja, dobivanja uputa do
odredišta i izrade podsjetnika.
Carić naglašava da aplikacije mogu tražiti pristup raznim podacima, od lokacije do snimača.
– Dok god telefon radi, on skuplja sve podatke, i o tome što ste i napisali, čak i ako to niste poslali.
Upravo se ti podaci mogu koristiti i za ciljane oglase, a Carić
pojašnjava da je to razlog zašto vam se na društvenim mrežama mogu
pojaviti oglasi o jakni, tenisicama ili novom mobitelu o kojem ste jučer
pričali s prijateljem.