“Svjesni smo da to nije uvijek lako i da je
mnogo komotnije otići ljekaru nego psihologu jer su brojne predrasude vezane za
probleme u mentalnom zdravlju. Mi se konkretno bavimo jednom ranjivom
populacijom koja zaslužuje da joj se posveti više pažnje. Pružanje psihološke
podrške porodiljama i majkama je naša osnovna misija a jedan od važnih ciljeva
nam je rano otkrivanje i tretman postporođajne depresije koja pogađa oko 18 odsto
porodilja”, kaže psiholog Aleksandra Marinković.
Ističe kako je upravo iz ovog razloga u
zdravstveni sistem Republike Srpske uveden redovan skrining na postporođajnu
depresiju. A to znači da porodilje i trudnice imaju priliku da kod svog
porodičnog ljekara ili ginekologa popune kratak upitnik koji može otkriti važne
informacije o njihovom mentalnom zdravlju, posebno ako osjećaju povišenu
razdražljivost, anksioznost, uznemirenost itd.
“Kampanju pod nazivom “I mentalno zdravlje je
zdravlje” pokrenuli smo uz podršku Instituta za razvoj mladih Kult, s ciljem da
skrenemo pažnju, s jedne strane na značaj brige o mentalnom zdravlju a sa druge
strane na organizacije koje se bave pružanjem različitih vidova podrške
određenim ciljnim grupama. U kampanju su pored Udruženja Eko-Eho uključene
organizacije Zdravo da ste, Progres, Seka i Dignitet.
Prevencija je
dragocjena
Skrining na postporođajnu depresiju je nova
preventivna usluga i predstavlja veliki korak. Ako rezultat skriniranja pokaže
povišen skor odnosno prisustvo određenih simptoma, pacijentkinji će biti ponuđena
stručna podrška.
“Izuzetno je važno pronaći način da se dođe do
svake pacijentkinje. Potrudili smo se da informacije o skriningu budu vidljive
kako u medijima i na društvenim mrežama, tako u zdravstvenim ustanovama, kao
npr. u ginekološkim, porodičnim i pedijatrijskim ambulantama, zatim prilikom
otpusta iz porodilišta itd. Cilj nam je da se smanji ili svede na minimum broj
žena koje se ne liječe od postporođajne depresije i anksioznih poremećaja u
peripartalnom period. Podsjećamo da 50 odsto žena koje zadovoljavaju kriterije
za dijagnostikovanje postporođajne depredije nikada ne potraži srtučnu pomoć”,
dodaje psiholog.
Nažalost, nisu rijetki slučajevi kada
neliječena postporođajna depresija rezultira dugotrajnom patnjom koja drastično
narušava kvalitet života majke, njene bebe i cijele porodice. Zato je važno da kao
zajednica reagujemo na vrijeme kako bi žene na vrijem dobile pomoć koja im je
neophodna.
Skrining na postporođajnu depresiju odnosno
situacija u kojoj ljekar ili medicinska sestra ponude pacijentkinji kratak
upitnik, često je prvi korak ka izlječenju, poručuju iz udruženja Eko-eho.