Generaciju Z motiviše novac, milenijalce mogućnost napretka

Nove generacije donijele su na tržište rada nova pravila igre.

Kako pomiriti sve izraženiji međugeneracijski jaz još je jedan važan zahtjev koji je stavljen pred današnje lidere. U tome im može pomoći veliko regionalno istraživanje sprovedeno nad uzorkom od 2.000 zaposlenih iz Srbije, Hrvatske i Slovenije, gde su ispitanici otkrili šta ih motiviše, a šta frustrira.

– Generaciji Z, dakle zaposlenima do 27 godina, u sve tri zemlje prioritet su fleksibilnost rada i plata, a kao najveći izazov vide nesigurnost zaposlenja i fleksibilnog rada. S druge strane, generacija do 43 godine, popularno zvani milenijalci stavljaju snažan fokus na karijerni razvoj i mogućnost napredovanja kao ključne pokretače zadovoljstva na poslu – rekla je prof. dr Danijela Lalić koja je sprovela istraživački dio “Iskustvo zaposlenih” za Srbiju i dodala da su razlike izraženije po generacijama, nego po zemljama, ali, kako kaže, i standardi utiču na prioritete.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Iako pod terminom dobrobit i metalno zdravlje u radnom okruženju gdje ispitanici ističu važnost usklađenosti plate i doprinosa, isplivao je još jedan zanimljiv podatak.

Gotovo sve generacije u svim zemljama su na pitanje šta misle da bi najviše doprinijelo mentalnom zdravlju u radnom okruženju, odgovorile – podrška psihoterapeuta.

– Iznenađeni odgovorima pitali smo pojedine kompanije koje su osigurale podršku psihoterapeuta za zaposlene o rezultatu. Kažu da su zaposleni doslovno procvetali. To se odrazilo i na njihovu motivaciju, kao i na profit kompanije – rekla je Martina Sokač Saraga konsultantkinja iz MSS Puls, koja je sprovela dio istraživanja za Hrvatsku i Sloveniju.

Ono što je mladim generacijama sloboda to je zrelijima sigurnost i pozitivni odnosi u radnom okruženju, ističu prof. dr Lalić i Sokač Saraga. Dodaju da za generaciju X, koja ima između 44 i 59 godina, postoji jasna težnja ka stabilnom i podsticajnom radnom okruženju, finansijskoj sigurnosti, te pozitivnim međuljudskim odnosima i osjećaju zajedništva na radnom mjestu. Mentalno zdravlje i podrška, kao i priznanje nadređenih, univerzalni su motivatori, dok se izazovi razlikuju od stresnih rokova do prevelike radne opterećenosti.

Korištenje sopstvenih potencijala, važnost kolegijalnosti i prilike za učenje ključni su aspekti radnog okruženja za “bumere”, one iznad 59 godina, u sve tri zemlje, pokazalo je ovo istraživanje. Ova generacija vrednuje autonomiju u radu, dobre međuljudske odnose i priznanje za svoj rad. Izazovi s kojima se suočavaju uključuju komunikacijske prepreke, radno opterećenje i u nekim slučajevima finansijske brige.

Ispitanici u svim zemljama smatraju da daju veliki doprinos na poslu, što ocjenjuju ocjenom četiri. Isto tako smatraju da imaju visoku svijest o tome sa kojim se sve izazovima nose poslodavci (konkurencija, poslovni modeli, zadovoljstvo zaposlenih), a ponajviše su, kako u samoproceni tvrde, toga najsvjesniji ispitanici u Srbiji (77.5 odsto).

Na jedino otvoreno pitanje: “Da sam ja svoj šef, šta bih drugačije“ najviše procenata odgovora iz svih zemalja osvrnuo se na bolju komunikaciju sa svojim zaposlenima. Iz svega navedenog prof. dr Lalić i Sokač Saraga zaključile su da postoji veliki prostor za povećanje produktivnosti koji zahtijeva ponajviše ljudski angažman.

Evo i nekih od teza na koje su pozvale lidere da obrate pažnju:

– Zanemarena generacija X i bejbi bumeri su tajno oružje. Iako djelimično demotivisani, željni su učenja. Uz priznanje za rad i moderne alate, mogu biti isto toliko produktivni kao i mlađe generacije. Mlade generacije žele da vide svrhu i fleksibilnost.

Podrška psihoterapeuta za nove generacije neće biti luksuz već nužnost. Priznanje za rad je ključni motivacioni faktor, svoje zaposlene treba svakodnevno hvaliti jer ih to motiviše i čini produktivnijima. Otvorena i bolja komunikacija šefova sa zaposlenicima imperativ je svih generacija.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije