Jedno južnoameričko pleme ima izuzetno aktivan stil života i
najzdravije arterije otkad je proučavanja, tvrde naučnici. Pripadnici
plemena Tsimane iz bolivijske amazonske prašume uglavnom provode većinu
svojih dana u ribolovu, lovu, obrađivanju zemlje te prikupljanju
orašastih plodova i divljeg voća.
Prehrana im se temelji na ugljikohidratima koji im sadrže vrlo malo
masti i proteina. Naučnici su već proučili stotine žena i muškaraca iz
plemena te otkrili da njih devet od deset ima arterije koje su čiste i
bez rizika za oboljenja srca.
Čak i oni starije dobi su i dalje iznenađujuće dobrog zdravlja.
Gotovo dvije trećine onih iznad 75 godina je bilo gotovo bez rizika, a
svega 8% umjerenog do visokog rizika za srčana oboljenja. Jedan
80-godišnjak je čak imao arterije kakve ima Amerikanac u srednjim
godinama.
“Naša studija govori kako domoroci Tsimane imaju najnižu
rasprostranjenost koronarne ateroskleroze (sužavanja i očvršćivanja
arterija) od svih zasad promatranih naroda”, poručio je vodeći naučnik
studije, profesor Hillard Kaplan sa Sveučilišta Novi Meksiko. “Njihov
životni stil sugerira da prehrana temeljena na malim količinama
zasićenih masti i velikim količinama neprocesiranih ugljikohidrata
bogatih vlaknima, zatim divljači i ribi, kao i nepušenje i cjelodnevna
tjelesna aktivnost može pomoći pri sprječavanju očvršćivanja srčanih
arterija.”
Proteini iz životinjskog mesa im čine svega 14% prehrane, a slično je
i s mastima. Dok ljudi u gradovima provode budno vrijeme mahom
sjedilački, u Tsimane narodu su neaktivni samo 10% dana. Muškarci
provode prosječno 6 do 7 sati na dan u različitim fizičkim aktivnostima,
a žene su aktivne 4 do 6 sati.
Naučnici su bili u posjetu u 85 Tsimane sela između 2004. i 2015. te
mjerili rizik bolesti srca CT rendgenskih skenovima na 705 osoba između
40 i 94 godine. Slično skeniranje gotovo 7 hiljada Amerikanaca iz ranije
studije je pokazalo kako ih svega 14% nema rizika od srčanih bolesti.
Članovi ovog plemena su imali i niska očitavanja vezana za krvni
tlak, šećer u krvi i holesterol. Začudo, kod polovice njih su pronađeni
aktivirani markeri za upale, i to unatoč tome što je to obično vidljivo
kao faktor rizika za nezdrave arterije.
“Obično smatramo da upale povećavaju rizik od oboljenja srca”, rekao
je koautor studije, profesor Randall Thompson sa Srednjoameričkog
instituta za srce Saint Luke. “No upale koje su česte kod Tsimane ljudi
ustvari nisu povezane s tim, nego bi mogle biti posljedica čestih
zaraza.”
Izvor: geek.hr/znanost