U radu objavljenom u medicinskom časopisu PLOS One znanstvenici sa Sveučilišta Essex i Sveučilišta Simon Fraser izvijestili su da je turobno pročešljavanje vijesti o pandemiji, podijeljenih na društvenim mrežama, “jedna od najmanje ugodnih aktivnosti u danu”.
To i nije iznenađenje, s obzirom na to da takve priče nemilosrdno ponavljaju brojeve dnevno umrlih i oboljelih te prenose nove informacije o “državnim propisima i ograničenjima načina života”.
No čak i srodne vijesti o problemima kao što su nedostatak bolničkih kreveta, ograničenja u liječenju i nestašice u lancu opskrbe, poput onih koje su natjerale proizvođače automobila da smanje proizvodnju posljednjih tjedana, također uzrokuju negativne učinke na mentalno zdravlje.
Kako bi izbjegli učinak “povratne veze” odnosno toga da će ljudi slabijeg mentalnog zdravlja ili oni koji već osjećaju tjeskobu vjerojatnije tražiti negativnije vijesti – znanstvenici su vijesti o pandemiji plasirali putem Twittera i Youtubea za oko 1200 sudionika istraživanja.
“Čitanje u trajanju od samo 2–4 minute vijesti vezanih uz covid” izazvalo je “trenutno i značajno smanjenje pozitivnog raspoloženja i optimizma”, prema odgovorima ispitanika.
Znanstvenici su upozorili da su sudionici bili pretežeto mladi bijelci i većina su bila ženskog spola, što je onemogućilo generalizaciju rezultata.
Ipak, rezultati istraživanja podudaraju se s drugim istraživanjima o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje, rekao je tim, ukazujući na studije koje pokazuju da su se prosječne razine anksioznosti i depresije povećale od početka pandemije.
Procjene koje je ranije u listopadu objavio britanski medicinski časopis Lancet sugeriraju da je oko 160 milijuna ljudi više patilo od mentalnih problema u 2020. u odnosu na godinu prije.