Desetljećima je bilo uobičajeno vjerovanje da su stari Egipćani bili odgovorni za prvi alfabet.
Sada, šokantno otkriće dovodi u pitanje ovu pretpostavku, pomičući starost prvog poznatog abecednog pisma za oko 500 godina.
Istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu, Maryland, kažu da mali cilindri napravljeni od gline imaju ugraviran najstariji poznati abecedni tekst.
Cilindri dužine prsta
Cilindri dužine prsta pronađeni su u Tell Umm-el Marra, nekadašnjem gradu koji se nalazio u današnjoj sjeverozapadnoj Siriji, nekoć užurbanom raskrižju dvaju trgovačkih puteva.
Tehnike datiranja ugljikom otkrivaju da predmeti datiraju od 4400 godina do 2400. pr. Kr. – prethodeći svim drugim poznatim abecednim pismima otprilike 500 godina.
Cilindri su možda bili oznake za nešto – možda posude s vinom koje su trebale biti transportirane.
Zapis bi mogao označavati imena ili opise imovine, prema Glennu Schwartzu, profesoru arheologije na Sveučilištu Johns Hopkins.
Međutim, akademik priznaje da ‘može samo nagađati’ šta tačno piše u tekstu.
Prije abecede, ljudi su se oslanjali na hijeroglife, prema profesoru Schwartzu, koji je pronašao cilindre 2004. godine, piše MailOnline.
‘Abecedno pisanje promijenilo je način na koji su ljudi živjeli, kako su razmišljali, kako su komunicirali’, rekao je.
‘Ovo novo otkriće pokazuje da su ljudi eksperimentirali s novim komunikacijskim tehnologijama mnogo ranije i na drugom mjestu nego što smo zamišljali.’
Grobnice iz bronzanog doba
S kolegama sa Sveučilišta u Amsterdamu, profesor je ko-usmjerio 16-godišnje arheološko iskopavanje u Tell Umm-el Marra, jednom od najstarijih gradova na Bliskom istoku, koji se nalazi na raskrižju dvaju trgovačkih puteva.
U Umm-el Marra, arheolozi su otkrili grobnice koje datiraju iz ranog brončanog doba – razdoblja koje se proteže od otprilike 3500. do 2000. pr.
Jedna od najbolje očuvanih grobnica sadržavala je šest kostura, zlatni i srebrni nakit, posuđe, vrh koplja i netaknute keramičke posude.
Pokraj grnčarije nalazila su se četiri ‘slabo pečena’ glinena cilindra ili cijevi s nečim što je izgledalo kao abecedni natpis na vrhu.
Sada su istraživači koristili datiranje ugljikom-14, znanstvenu metodu koja može točno odrediti starost organskih materijala starih čak 60.000 godina.
Brzina raspadanja ugljika-14, izotopa ugljika, konstantna je i lako se mjeri, što ga čini idealnim za procjenu starosti bilo čega starijeg od 300 godina.
Tehnika je potvrdila starost grobnica, artefakata i pisma, koja su pola stoljeća starija od drugih abecednih pisama.
“Ranije su znanstvenici mislili da je abeceda izumljena u ili oko Egipta negdje nakon 1900. godine prije Krista”, rekao je profesor Schwartz.
‘Ali naši artefakti su stariji i iz drugog područja na karti, što sugerira da bi abeceda mogla imati potpuno drugačiju priču o porijeklu nego što smo mislili.’
Što se tiče prirode cilindara, akademik misli da su možda bile rane i primitivnije verzije današnjih etiketa.
Sumnja da su možda bile nanizane na posude kako bi se identificiralo nešto o njima, bilo njihov sadržaj, njihov vlasnik ili njihovo porijeklo ili odredište.
‘Cilindri su bili probušeni, tako da zamišljam konac koji ih pričvršćuje za drugi objekt da djeluju kao oznaka’, rekao je profesor Schwartz.
Porijeklo abecede
‘Možda detaljno opisuju sadržaj posude, ili možda odakle je posuda došla, ili kome je pripadala.
‘Bez sredstava za prijevod teksta, možemo samo nagađati.’
Općeprihvaćena teorija o porijelu abecede seže do skupine nepismenih staroegipatskih rudara 1900. godine pr.
Inspirirani hijeroglifima koje su vidjeli oko sebe, imigrantski radnici krivotvorili su slova za vlastiti semitski jezik na temelju oblika egipatskih glifova.
Na kraju se proširio na Levant – područje istočnog Sredozemlja u zapadnoj Aziji – oko 1300. pr.
Odatle se počelo širiti Sredozemljem, da bi se na kraju razvilo u grčki i latinski alfabet.
Prije bilo koje abecede, raniji sustavi pisanja poput hijeroglifa bili su ‘izuzetno teški za naučiti’, prema profesoru Schwartzu.
‘Bile su hiljade simbola korištenih na vrlo komplicirane načine, što je značilo da je samo vrlo mala skupina ljudi ikada mogla naučiti pisati ili čitati’, rekao je.
‘S izumom abecede, to je značilo da mnogo veći broj ljudi može, u teoriji, naučiti čitati i pisati – i tako je to u konačnici dovelo do demokratizacije pisma.
I naravno, to je sustav koji su koristili svi zapadnoeuropski sustavi pisanja jer su Grci, koji su posudili semitski abecedni sustav, koristili njega za pisanje vlastitog jezika.’
Profesor Schwartz dugo je objavljivao otkriće cilindara, koji su pronađeni u jednom od slojeva ranog bronzanog doba nalazišta.
Ali datiranje ugljikom nudi uvjerljiviji dokaz da je abecedno pisanje počelo 500 godina ranije nego što se vjerovalo.
Profesor Schwartz će podijeliti pojedinosti o svom otkriću u četvrtak (21. novembra) na godišnjem sastanku Američkog društva za prekomorska istraživanja u Hilton Boston Park Plaza, Massachusetts.