Problemu meteoropatije kod djece mora se posvetiti velika papažna kako pedijatara tako i psihologa,pedadoga,roditelja tj. društva u cjelini. Moramo pomoći djeci da odrastu u zdrsve i sretne odrasle osobe, napisala je dr Zdenka Škorić Kovačić u svojoj objavi na Facebooku, koju prenosimo u cjelosti:
Roditelji su često u nevjerici kada im pedijatri kažu da je veliki broj tegoba koje muče njihovu djecu u svezi s vremenom i vremenskim promjenama. Senzitivnost djece na vremenske promjene moramo posebno naglasiti zbog specifičnosti dinamike rasta i razvoja i nezrelosti imunološkog sustava, tako da sve nagle promijene i oscilacije, poput temperature zraka, atmosferskog tlaka, kiše, snijega, vjetra, vlage u zraku djeca ne podnose i teško se prilagođavaju.
Roditelji navode da se dijete iz čista mira, bez njima vidljivog razloga, ponaša na neobičan način koji ne mogu razumjeti. Žale se na plačljivost, razdražljivost, nesanicu, gubitak koncentracije, pažnje, bezvoljnost, uz gubitak apetita.
Ukoliko dijete pati od neke kronične bolesti kao što je astma, bronhitis, konvulzije, epilepsija, može se dogoditi pogoršanje simptoma s nadolazećim vremenskim promjenama. Vrijeme pred kišu uz vjetar, ili naglu promjenu vlage i temperature pogoduje povećanju koncentracije peludi i drugih alergena u atmosferi, koji pogoršavaju simptome postojeće alergije, kao i drugih kroničnih bolesti. Tegobe se mogu javiti i do 48 h prije promjene vremena, a sa stabilizacijom vremenskih uvjeta stanje djece normalizira se. I djeca su sa svojim tegobama odlični prognozeri promjene vremena, najbolji meteorolozi, ali je neophodno razumjeti ih.
Nažalost, sve je više djece koja su meteoropati, a uzrok te pojave vezuje se za nezrelost imunološkog sustava i cijelog organizma. Male bebe jako su osjetljive na promjene vremenskih prilika i pravi su meteorpati. U tim razdobljima mame su zabrinute zbog njihovog težeg usnivanja, odbijanja hrane, plačljivosti i razdražljivosti.
Dakle, sve je veći broj djece koja pate od meteoropatije, a uzrok te pojave vezuje se, kao i kod odraslih, za stil života i “komfor” u kojem žive.
Djeca mnogo vremena provode u zatvorenim klimatiziranim prostorima, sa suhim zrakom, što je posebno izraženo u zimskom razdoblju. Izvori zagrijavanja prostora isušuju zrak, što uvjetuje pojavu kašlja, razdražljivosti, suhe kože i niz drugih problema. Ne smijemo zanemariti ni veliki broj male djece koja su pasivni pušači zbog izloženosti duhanskom dimu roditelja pušača, a veliki broj adolescenata su aktivni pušači. Pasivno pušenje djece samo za sebe faktor je rizika za bolesti pluća i drugih organskih sustava. Duhanski dim narušava imunološku barijeru sluznice dišnog trakta i otvara mogućnost ozbiljnih oboljenja kod djece. Ako se tome doda loša kvaliteta zraka u gradskim sredinama, neminovno je da će djeca imati deficitaran imunitet koji se ne može izboriti s virusnim, bakterijskim, gljivičnim i parazitskim infekcijama.
Također, fizička ne aktivnost, dugo i nepravilno sjedenje, izloženost zračenju sa svih mogućih uređaja čini djecu nesposobnom da se prilagode na vremenske i klimatske promjene.
Debljina djece zabrinjavajuća je, a to je ozbiljan faktor rizika koji rano uzrokuje bolesti kardiovaskularnog, respiratornog, živčanog, probavnog i mišićno-koštanog sustava. Nije teško zaključiti da će ove navedene negativne okolnosti onemogućiti djeci da se lakše prilagode na nagle vremenske promjene i da će im narušiti imunitet i činiti ih ozbiljnim meteoropatama.
Veliku pomoć u liječenju i prevenciji bolesti pruža nam biometeorologija, meteorološka prognoza kao i dnevna bioprognoza, tako da djecu možemo adekvatno pripremiti za nastupajuće vremenske promjene. Znamo da zimska anticiklona koja donosi hladan zrak, ili topla koja donosi vreo zrak mogu kod djece koja su nepripremljena izazivati dehidraciju organizma zbog čega je cijeli organizam djeteta ugrožen, a posebno je na to osjetljiva sluznica dišnih puteva tako da se lako razvije napad i pogoršanje postojeće astme, bronhitisa, laringitis ili alergije drugih organskih sustava. Na pojavu vjetra i olujnih procesa u atmosferi posebno su osjetljiva djeca s neurološkim bolestima, npr. konvulzivnim, pa se u tim uvjetima lako razvije konvulzivni ili epileptički napad.
Poželjno je da se roditelji obrate svom pedijatru za savjet kako da izbjegnu situacije koje ih mogu zadesiti pri promjeni vremena i klimatskih uvjeta kao što je odlazak na godišnji odmor i povratak u mjesto stanovanja. Također, djeca koja boluju od kroničnih plućnih bolesti moraju biti adekvatno pripremljena za promjenu klimatskih uvjeta, a to znači da se pridržavaju nekoliko savjeta prije odlaska i povratka u mjesto stanovanja.
Promjena klime i klimatska terapija imaju pozitivne učinke na djecu s astmom, bronhitisom, alergijama pa je odlazak na godišnji odmor na more, jezero, planinu, selo preporučljiv. Međutim, događa se da se, čim dijete dođe u ta područja, simptomi bolesti pogoršavaju, jave se jaki napadi, pa se cijeli godišnji odmor provede u ambulanti kod pedijatra. Da bi se te situacije izbjegle, savjetuje se roditeljima da adekvatno pripreme dijete za promjenu klimatskih uvjeta. To podrazumijeva uzimanje terapije dan prije putovanja i na dan po dolasku na željeno mjesto, neovisno o tome što dijete nema simptome bolest. Ta djeca imaju bronholabilnost, meteoropati su i ne mogu se brzo prilagoditi na promjenu.
Isti postupak mora ponoviti dan prije povratka i dolaska u mjesto stanovanja. To je posebno važno za djecu alergičare. O tome morate razgovarati s pedijatrom djeteta da vam se godišnji odmor ne bi pretvorio u pakao.
Da bi pomogli malim meteoropatima bilo bi dobro da roditelji uvaže nekoliko savjeta. -Neophodno je jačati imunitet djeteta primjenom pravilnih prehrambenih navika, tj. konzumiranjem svježeg voća, povrća, ribe, jaja, mliječnih prerađevina. žitarica, meda, koštunjavog voća i povrća. Voće je najbolje konzumirati svježe i u obliku sokova, a povrće svježe ili kratko termički obrađeno. Djeca koja su alergična na med ili citrusno voće ne bi ih trebala koristiti. Kada je povrće u pitanju, treba naučiti djecu da jedu fermentirano povrće (kiseli kupus) zbog bogatstva probiotika. Proces fermentacije jednostavan je, što znači da se povrće dobre kvalitete opere, složi u staklenke i prelije slanom vodom koju smo prethodno prokuhali, ohladili i posolili. Za nekoliko dana povrće će biti spremno za upotrebu.
Rafinirani šećer i velike količine soli treba izbjegavati u prehrani djece, kao i konzerviranu hranu koja je puna konzervansa i pesticida. Od mesa savjetuje se riba, a meso peradi i junetina poželjno je da su iz domaćeg uzgoja. Izbjegavati mesne prerađevine kao što su hrenovke, pašteta, kečapi. Nažalost, mnogo je hormona, antibiotika u namirnicama životinjskog podrijetla u čemu prednjači meso peradi hranjene koncentratima s mnogo hormona i antibiotika. Posljedice konzumiranje tih namirnica pogubne su za rast i razvoj djece pa je učestalost pojave ranog puberteta sve veća i kod djevojčica i kod dječaka. Djevojčice rano ulaze u pubertet, a vremenska granica pojave prvog menstrualnog krvarenja pomakla se značajno i zabrinjavajuća je.
Kada su vitamini u pitanju svaki dan treba koristiti D vitamin u dozama koje će vam vaš pedijatar savjetovati, a to se odnosi i na C, B, A vitamin te željezo, cink, selen, magnezij i nezasićene masne kiseline.
Svaki dan treba boraviti na suncu i izložiti djecu sunčevoj svjetlosti zbog D vitamina kao i lučenja endorfina, serotonina i melatonina. Nastojati da se što veća površina kože djeteta izloži suncu, spustiti krov kolica i davati djetetu puno vode.
Poznato je da roditelji djeci rado daju multivitaminske preparate sa željom da im poboljšaju apetit i imunitet i često to rade na ,,svoju ruku” što nije preporučljivo jer može biti opasno za zdravlje djeteta. Zašto? Zato jer su često vitamini u tim preparatima sintetički načinjeni pa uz hipervitaminoze (patološki visoke koncentracije) zbog toksičnog efekta na organizam djeteta može doći i do smrtnog ishoda.
Da bi dijete steklo otpornost na vremenske promjene i ublažilo simptome meteoropatije moramo forsirati fizičku aktivnost, neovisno o vanjskim vremenskim prilikama. To znači da nas u tome ne smije spriječiti ni kiša, ni snijeg ni hladnoća ni oblaci. Mala djeca neka izbjegavaju vjetrovito vrijeme, a odraslija djeca neka se adekvatno obuku i slobodno šetaju. Za poticaj fizičke aktivnosti dobro je da dijete ima kućnog ljubimca o kojem će brinuti i izvoditi ga van, bez obzira na vrijeme.
Odlazite u prirodu, boravite pored rijeke, jezera ili u šumi. Vježbajte u prirodi. Šetnja s djetetom po kiši, po lokvicama uz smijeh godit će mu. Smijeh je značajan za imunitet. Ima li što ljepše nego ponovo biti dijete?
U obiteljskom krugu neka bude pozitivna atmosfera, druženje uz zajedničku igru, uz muziku i pjesmu. Muzika ima blagodati za emocionalno, intelektualno, psihičko i fizičko zdravlje.
San djeteta mora biti kvalitetan i dovoljno dug, ovisno od uzrasta djeteta. Čitajte djeci prije spavanja uz muziku, klasičnu ili duhovnu, koja će pomoći djetetu da lakše utone u zdrav san.
Važno je da dijete pije čistu tekuću vodu, svakih pola sata do sat po decilitar. Djeca kao i starije osobe često zaborave piti vodu i nemaju razvijen osjećaj žeđi. Gazirane i multivitaminske napitke treba izbjegavati.
Ne smijemo zanemariti činjenicu da su nam djeca izložena velikom stresu sa svim onim što nam se događa u životu. Pandemija, socijalna distanca od škole i vrtića te druga događanja utjecala su i utječu na opće zdravlje djece Djeca su objektivno preopterećena školskim obvezama, sportskim aktivnostima, pohađanjem glazbene škole, učenjem jezika pa nije čudo što im je oslabio imunološki sustav. Slušajte svoju djecu, pitajte ih kako se osjećaju jer su njihove obaveze često prezahtjevne. Stoga morate pomoći djetetu i uravnotežiti vrijeme učenja, igre, odmora i sna, omogućiti im da povremeno budu “sami sa sobom”.
Složit ćete se da našoj djeci nije lako da budu normalna u nenormalnim vremenima!!!