Redovna hidratacija ne utiče samo na fizičko zdravlje, već i na način na koji naša tijela reaguju na stres.
Nova studija otkriva da pijenje dovoljno vode može pomoći u snižavanju nivoa hormona stresa kortizola i olakšati suočavanje sa svakodnevnim izazovima, piše EatingWell.
Poznato je da je voda neophodna za normalno funkcionisanje tijela, ali većina ljudi i dalje ne pije dovoljno tečnosti. Prema podacima, prosječna odrasla osoba pije samo oko 1,3 litra vode dnevno, što je znatno manje od preporučenih 3,7 litara za muškarce i 2,7 litara za žene.
Veza između hidratacije i stresa
Naša tijela se sastoje od 50 do 60 procenata vode, tako da dehidracija može poremetiti skoro sve funkcije, od regulacije temperature do transporta hranljivih materija i kiseonika. Naučnici iz Velike Britanije odlučili su da istraže da li nedostatak vode može uticati i na reakciju tijela na stres, odnosno izazvati jaču proizvodnju kortizola kod dehidriranih ljudi. Svoje nalaze objavili su u časopisu Journal of Applied Physiology.
Studija je obuhvatila zdrave, rekreativno aktivne muškarce i žene starosti od 18 do 35 godina. Učesnici su sedam dana biilježili unos tečnosti, uključujući vodu, mleko, sokove, kafu i alkohol, i prikupljali uzorke urina.
Na osnovu ovih podataka, podijeljeni su u dve grupe:
-Niska hidratacija (manje od 1,6 litara dnevno za muškarce i 1,5 za žene)
-Visoka hidratacija (najmanje 2,9 litara za muškarce i 2,5 za žene)
Zatim su uradili Trijerov test socijalnog stresa (TSST) – psihološki test koji uključuje simulirani razgovor za posao i zadatak mentalne aritmetike pred publikom. Tokom testa mereni su otkucaji srca i nivo kortizola u pljuvački.
Rezultati istraživanja
Rezultati su pokazali da su ljudi koji su pili manje vode imali više markera stresa u pljuvački, urinu i krvi. Njihov nivo kortizola značajno se povećao tokom testa, dok dobro hidrirani učesnici nisu pokazali takvu promjenu.
Naučnici su zaključili da dehidracija može povećati reakciju organizma na stres, što može imati negativne dugoročne posljedice po zdravlje. Iako studija pokazuje povezanost, a ne uzročno-posledičnu vezu, istraživači naglašavaju da rezultati „mogu objasniti zašto je nedovoljan unos tečnosti povezan sa lošijim dugoročnim zdravstvenim ishodima“.
Kako ovo primijeniti u praksi?
Kortizol, poznat kao hormon stresa, prirodno se luči u situacijama opasnosti. Međutim, stalno povišeni nivoi mogu dovesti do hroničnog umora, upale i povećanog rizika od srčanih bolesti, dijabetesa i depresije.
Zato stručnjaci savjetuju redovno pijenje vode u malim količinama tokom dana. Najbolje je pokušati piti pola čaše vode svakog sata kako bi se održala redovna hidratacija. Iako će mnoga pića pomoći u hidrataciji, stručnjaci vjeruju da je voda uvijek najbolji izvor.