Umjetna inteligencija više nije pojam iz naučnofantastičnih filmova, već ekonomska stvarnost koja preoblikuje tržište rada brže nego ijedna tehnološka revolucija prije nje.
Dok jedni u njoj vide priliku za nevjerovatan rast i produktivnost, drugi sa strepnjom prate vijesti o milionima radnih mjesta koja bi mogla nestati. Istina je, kao i obično, negdje između, no jedno je sigurno: promjene su neizbježne. Stručnjaci upozoravaju da će do kraja decenije mnoga današnja zanimanja postati suvišna, no istovremeno će se stvoriti potpuno nova.
Analize vodećih svjetskih institucija, poput Svjetskog ekonomskog foruma i McKinseya, jasno pokazuju koja su zanimanja najizloženija riziku.
Riječ je o poslovima koji se temelje na ponavljajućim, rutinskim i predvidljivim zadacima. Algoritmi i roboti postaju sve vještiji u obavljanju poslova za koje nije potrebna visoka razina emocionalne inteligencije, kreativnosti ili kompleksnog rješavanja problema.
Na samom vrhu popisa ugroženih nalaze se administrativni poslovi. Unos podataka, transkripcija, vođenje evidencija i zakazivanje sastanaka zadaci su koje vještačka inteligencija već danas obavlja brže i preciznije od ljudi.
Slična sudbina čeka i djelatnike u korisničkoj podršci i pozivnim centrima. AI chatbotovi i virtualni asistenti postaju sve sofisticiraniji, sposobni rješavati većinu upita korisnika bez ljudske intervencije.
Prema izvještaju banke Goldman Sachs, AI bi mogla zamijeniti ekvivalent od čak 300 miliona poslova s punim radnim vremenom na globalnom nivou.
Val automatizacije se ne zaustavlja samo na uredskim poslovima:
Maloprodaja
Samouslužne blagajne već su smanjile potrebu za blagajnicima, a dalji razvoj tehnologije mogao bi ih u potpunosti eliminisati.
Logistika
Radnici u skladištima, čiji se posao svodi na sortiranje i pakovanje, ugroženi su jer robotizacija postaje standard u logističkim centrima.
Finansije i pravo
U računovodstvu i knjigovodstvu softveri automatizuju obradu računa i plata. U pravnom sektoru, AI alati preuzimaju pregledanje dokumenata i pravna istraživanja.
Mediji i jezici
Lektori i redaktori osjećaju pritisak jer jezički modeli postaju sve bolji u ispravljanju gramatičkih grešaka i stilskom dotjerivanju teksta.
Transformacija, a ne apokalipsa
Iako prognoze o 85 miliona ugašenih radnih mjesta do 2026. godine zvuče zastrašujuće, važno je sagledati širu sliku.
Isto izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma predviđa da će se istovremeno stvoriti 97 miliona novih radnih mjesta.
Vještačka inteligencija ne uništava poslove, već ih transformiše. Automatizacijom zamornih zadataka, ona oslobađa ljude da se usredotoče na kreativnije i strateške aspekte posla.
Poslovi koji ostaju sigurni
Zanimanja koja zahtijevaju ljudski dodir, empatiju, kritičko razmišljanje i vodstvo teško će biti zamijenjena.
Ljekari, hirurzi, psiholozi, učitelji i menadžeri ostat će nezamjenjivi zbog svoje sposobnosti razumijevanja kompleksnih ljudskih emocija.
Također, potražnja za stručnjacima koji razvijaju i upravljaju AI sistemima eksponencijalno raste.
Ključ preživljavanja ove tranzicije leži u prilagodbi i cjeloživotnom učenju. Razvijanje “ljudskih” vještina poput komunikacije i rješavanja problema bit će presudno.
Budućnost rada nije borba čovjeka protiv mašine, već partnerstvo u kojem svako radi ono u čemu je najbolji, piše Raport.ba