Danas obilježavamo kratkodnevnicu, dan u godini kada Sunce najkraće obasjava Zemlju, a noć traje najduže. Ovaj prirodni fenomen označava početak astronomske zime na sjevernoj hemisferi i javlja se svake godine oko 21. decembra.
Tokom kratkodnevnice Sunce se nalazi najniže iznad horizonta, pa su dani izuzetno kratki, a svjetlosti ima najmanje u toku cijele godine. U našim krajevima dan traje tek nešto više od osam sati, dok noć preuzima veći dio dana. Iako djeluje sumorno, ovaj trenutak nosi i simboličnu poruku, jer od sutra dani počinju postepeno da se produžavaju.
Kratkodnevnica je od davnina imala posebno značenje u različitim kulturama. Stari narodi su je doživljavali kao prekretnicu između tame i svjetlosti, pa su je obilježavali običajima, praznicima i ritualima koji su slavili povratak Sunca i novi ciklus prirode. Mnogi današnji zimski praznici imaju korijene upravo u tim drevnim vjerovanjima.
Za savremeno društvo, kratkodnevnica je podsjetnik na ritam prirode i smjenu godišnjih doba. Kratki dani i duge noći utiču i na raspoloženje ljudi, ali i na svakodnevni život, od saobraćaja do potrošnje energije. Stručnjaci savjetuju boravak na dnevnom svjetlu kad god je moguće, kao i održavanje zdrave rutine tokom zimskih mjeseci.
Iako danas vlada tama, kratkodnevnica označava i početak povratka svjetlosti. Svaki naredni dan biće malo duži, najavljujući kraj zime i dolazak proljeća, koje možda djeluje daleko, ali je već na putu.