U Austriji živi krava koja koristi alat – kako bi se počešala. Ovo neobično ponašanje prvi put je naučno zabilježeno kod goveda i otvorilo je pitanje: da li potcjenjujemo ove mirne i blage životinje? Upoznajte Veroniku.
Trinaestogodišnja krava rase švajcarsko smeđe goveče živi u selu Neč, u podnožju Koruških Alpa na jugu Austrije. Njen vlasnik je ne drži zbog proizvodnje mlijeka ili mesa, već kao kućnog ljubimca. Veronika slobodno luta livadama koliko god poželi i očigledno uživa u takvom životu.
Kao i mnogi kućni ljubimci, obožava da joj se češkaju leđa.
Kada u blizini nema ljudi, Veronika sama uzima četku ili štap i koristi ih kako bi se počešala. Time je postala prva krava kod koje je zabilježena upotreba predmeta kao alata na sopstvenom tijelu.
Još zanimljivije, kada joj je ponuđena četka za pod, Veronika je koristila oba njena kraja – u zavisnosti od toga koji dio tijela želi da počeše.
Ovo ponašanje naučnici nazivaju “višenamjenska upotreba alata“, a do sada je bilo dokumentovano samo kod šimpanzi u centralnoj Africi i, naravno, kod ljudi.
Ovo izuzetno ponašanje zabilježili su i analizirali Alis Auersperg i Antonio Osuna-Maskaro sa Univerziteta za veterinarsku medicinu u Beču. Njihova studija objavljena je 19. januara 2026. godine u naučnom časopisu Current Biology.
Prava krava ili vještačka inteligencija?
Alis Auersperg, stručnjakinja za ponašanje životinja i inovacije, objavila je knjigu na tu temu početkom 2025. godine. Nakon toga počele su da joj stižu poruke ljudi koji su tvrdili da su kod svojih ljubimaca primetili neobična i inovativna ponašanja.
Jedan snimak posebno joj je privukao pažnju – na njemu se vidi smeđa krava koja koristi stare grabulje da se počeše po leđima, usred idiličnog austrijskog sela.
Auersperg i Osuna-Maskaro odlučili su da otputuju u Neč i lično provjere autentičnost snimka. U vremenu kada su dipfejk snimci i vještačka inteligencija sve prisutniji, nisu željeli da se oslone samo na anegdotu.
“Nikada ne možemo slijepo vjerovati pričama. Snimci mogu biti lažni, a ponašanje životinja vještački istrenirano”, kaže Auersperg.
Međutim, ispostavilo se da je Veronika potpuno stvarna. Njen vlasnik Vitkar Vigele ranije je kao kućnog ljubimca imao i Veronikinu majku, a danas Veronika glasno muče čim ga ugleda kako dolazi.
Pametna upotreba alata
Naučnici su nekoliko dana provodili sa porodicom Vigele, posmatrajući Veroniku i njeno ponašanje. Nakon toga, Osuna-Maskaro je ostao u selu još nekoliko nedjelja i sproveo ukupno 70 eksperimenata.
Tokom tih testova, Veronika je iznova pokazivala sposobnost višenamjenske upotrebe alata. Kada joj je ponuđena četka za pod, češće je koristila do sa vlaknima – čak dva i po puta više nego dršku.
Tim krajem pravila je duge i široke pokrete, čisteći zadnji deo tela i gornji dio leđa. Ipak, povremeno je koristila i dršku, ali na drugačiji način – za osjetljivije dijelove tijela poput vimena, stomaka i kožnih nabora, pri čemu je menjala i pokrete, više bockajući nego vukući.
Da li potcjenjujemo krave?
Prema riječima istraživača, susret sa Veronikom bio je izuzetno iskustvo.
Krave, kako kažu, nisu poput pasa koji odmah prilaze ljudima – potrebno je steći njihovo povjerenje.
Zašto je baš jedna krava u ruralnoj Austriji pokazala ovakvo ponašanje? Naučnici smatraju da odgovor leži u tome što se govedima uglavnom ne pridaje pažnja kada je riječ o inteligenciji.
“Krave su domaće životinje, pripitomljene prije oko 10.000 godina, i svuda su oko nas. Zato često pretpostavljamo da su glupe“, kaže Auersperg.
Ipak, ona i njen kolega ne vjeruju da je Veronika izuzetak ili “goveđi Ajnštajn“. Ključnu ulogu, prema njihovom mišljenju, imale su njene životne okolnosti.
Za razliku od većine krava, Veronika nije uzgajana za industriju, već je imala bogato okruženje, slobodu kretanja, razne predmete za istraživanje i izuzetno dug život. Vlasnik navodi da su joj bile potrebne godine da usavrši korišćenje alata.
„Nemamo nijedan dokaz da su krave glupe životinje“, zaključuje Auersperg. „Moguće je da njihove sposobnosti jednostavno ne primjećujemo zbog načina na koji se prema njima odnosimo.“
Možda bismo viđali mnogo više „Veronika“ – kada bismo kravama dali više slobode da istražuju svijet oko sebe.
Prirodni životni vek goveda kreće se između 15 i 30 godina. Rekord drži čuvena Velika Berta iz Irske, koja je živela gotovo 49 godina. U industrijskom uzgoju, međutim, razlika je drastična: goveda za meso žive svega jednu do dvije godine, dok krave muzare u prosjeku dožive četiri do šest godina.