Tri oblika, tri priče – ali svi deo istog jezika
Dvi ovi izrazi su gramatički i jezički ispravni. Razlika je u poreklu i upotrebi.
“Vaskrs” je srpskoslovenski oblik koji pripada srpskom crkvenom i književnom jeziku, koji se do sredine XVIII veka upotrebljavao u svim krajevima pod upravom Srpske pravoslavne crkve.
“Voskresenije” je ruskoslovenski oblik i reč je o staroslovenskom jeziku ruske redakcije koji je danas jezik srpske crkve. Naime, srpskoslovenski jezik kao zvanični crkveni jezik Srbi su sredinom XVIII veka zamenili ruskim crkvenim jezikom. U tom crkvenom jeziku reči o kojima govorimo izgovaraju se na ruski način – sa “o” u prvom slogu, pa se tako kaže – Voskresenije, voskresnuti, voskrese.
S druge strane, „Uskrs“ je izraz koji pripada narodnom jeziku. Nastao je spontano, kao pojednostavljena verzija složenijih crkvenih izraza, u skladu s prirodnim razvojem govora. Iako nije deo crkvene terminologije, potpuno je validan oblik u svakodnevnoj upotrebi.
Profesor pripravnik Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima, Ivan Neđić, objašnjava:
– Oblik „Vaskrs“ se zadržao u crkvenoj upotrebi zbog svoje veze sa originalnim staroslovenskim izrazima. Zato se i danas koriste reči poput „Vaznesenje“, „Vavedenje“, pa se i „Vaskrs“ logično uklapa u taj niz.
Ovaj oblik je bliži originalnom staroslovenskom izrazu, i potpuno saglasan crkvenoslovenskom VO-skresenije. Koliko se ovaj način izražavanja sačuvao u crkvenoj svesti svedoče i nazivi drugih praznika koji počinju istim prefiksom kao što su VA-znesenje, VA-vedenje i drugi. Teško je da ćete čuti da neko kaže praznik Uznesenja ili Uvedenja, a većina će reći Uskrs – objašnjava za Istorijski zabavnik Ivan Neđić, profesor pripravnik Bogoslovije Svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima.
Nema, dakle, govora o tome da su neki nazivi ovog praznika “katolički”, a drugi „pravoslavni”. Postoji samo “Uskrs” (srpski narodni izraz), “Vaskrs” (srpskoslovenski književni i crkveni oblik) i “Voskresenije” (ruskoslovenski oblik i današnji srpsko-crkveni izraz).
Zablude i podele koje nisu hrišćanske
“Negativna konotacija na reč “Uskrs” razvila se u određenim nacionalistički opredeljenim krugovima u periodu poslednjih nemira na prostorima Balkana, te je ta reč povezana sa rimokatoličkim nazivom za ovaj praznik koji oni i nazivaju Uskrsnuće Gospodinovo. Međutim, ovo je jedna činjenica koja ne sme uopšte da se dovodi u vezu sa hrišćanskim etosom i načinom življenja i shvatanja života, te tako nijedna interpretacija reči ne može da umanji značaj ovog, za nas hrišćane, spasonosnog Praznika“, ističe profesor Ivan Neđić.
A kako onda čestitati?
Iako „Hristos uskrsnu“ nije deo uobičajenog crkvenog izraza, oblici „Hristos vaskrse“ i „Hristos voskrese“ su potpuno ispravni i ravnopravno se koriste.
Na kraju, suština praznika ne leži u prefiksima i padežima, već u poruci koju nosi – poruci nade, života i pobede nad smrću. I zato, bez obzira da li kažete „Vaskrs“, „Uskrs“ ili „Voskresenije“, ono što je najvažnije jeste – da ga slavite iskreno, sa mirom u srcu.