Zdravlje ne zavisi samo od toga šta unosimo u organizam i koliko vremena provodimo u pokretu. Duboko unutar naših ćelija odvijaju se brojni procesi koji imaju veliki uticaj na funkcionisanje tijela, a među najvažnijima su oni povezani sa mitohondrijama – strukturama koje proizvode energiju potrebnu za život.
O ovoj temi govorio je američki biolog i profesor dr. Thomas Seyfried u podcastu „The Diary of a CEO“, gdje je posebno istakao ulogu mitohondrija u očuvanju zdravlja.
Ipak, njegove tvrdnje o tome da su mitohondrijska oštećenja glavni uzrok svih hroničnih bolesti i tumora nisu dio naučnog konsenzusa i predmet su rasprava među stručnjacima. Nauka, međutim, potvrđuje da zdrave mitohondrije imaju važnu ulogu u normalnom radu organizma.
Mitohondrije – male elektrane unutar ćelija
Mitohondrije se često nazivaju „elektranama ćelija“ jer pretvaraju hranljive materije iz hrane u energiju koju tijelo koristi za rad mozga, srca, mišića i drugih organa.
Osim stvaranja energije, one učestvuju u regulaciji metabolizma, zaštiti ćelija od oksidativnog stresa i procesu uklanjanja oštećenih ćelija.
Brojna istraživanja povezuju poremećaj rada mitohondrija sa različitim zdravstvenim problemima, uključujući neurodegenerativne bolesti, dijabetes i određene vrste karcinoma. Ipak, stručnjaci naglašavaju da su složene bolesti, poput raka, rezultat kombinacije različitih faktora – genetike, životne sredine, životnih navika i procesa starenja.
Dugotrajan stres može opteretiti organizam
Jedan od prvih savjeta koje Seyfried izdvaja jeste smanjenje hroničnog stresa.
Dok je kratkotrajni stres prirodan mehanizam koji pomaže tijelu da reaguje na izazove, problem nastaje kada organizam dugo ostane u stanju napetosti.
Hronični stres povezuje se sa poremećajem sna, oslabljenom funkcijom imunološkog sistema, većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkim poremećajima.
Iako nauka nije dokazala da stres direktno izaziva rak, poznato je da dugotrajna napetost može uticati na ponašanja koja povećavaju zdravstvene rizike, poput loše ishrane, nedostatka fizičke aktivnosti ili drugih nezdravih navika.
Kvalitetan san omogućava tijelu oporavak
San je još jedan važan faktor za očuvanje zdravlja ćelija. Tokom odmora tijelo obavlja brojne procese obnove – reguliše hormone, jača imunitet i popravlja oštećenja nastala tokom dana.
Nedovoljno sna povezano je sa povećanim rizikom od gojaznosti, insulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2, depresije i bolesti srca.
Stručnjaci preporučuju da odrasle osobe uglavnom spavaju između sedam i devet sati svake noći kako bi organizam imao dovoljno vremena za regeneraciju.
Hrana i fizička aktivnost utiču na metabolizam
Treći važan dio očuvanja zdravlja odnosi se na svakodnevne navike – način ishrane i kretanje.
Visoko prerađena hrana, bogata dodatim šećerima, nezdravim mastima i solju, a siromašna vlaknima i hranljivim materijama, dugoročno može povećati rizik od gojaznosti, dijabetesa i bolesti srca.
Nasuprot tome, uravnotežena prehrana i redovna fizička aktivnost pomažu organizmu da efikasnije koristi energiju.
Istraživanja pokazuju da vježbanje, posebno kombinacija aerobnih aktivnosti i treninga snage, može poboljšati funkciju mitohondrija i pomoći tijelu da bolje upravlja energetskim procesima.
Mitohondrije su važne, ali nisu jedina karika zdravlja
Naučnici posljednjih godina sve više proučavaju ulogu mitohondrija u različitim bolestima. Ipak, važno je imati na umu da ljudsko zdravlje zavisi od velikog broja međusobno povezanih faktora.
Ne postoji jedna navika koja može spriječiti sve bolesti, ali stručnjaci se uglavnom slažu da kombinacija kvalitetnog sna, zdrave ishrane, redovnog kretanja, održavanja zdrave tjelesne težine i smanjenja hroničnog stresa predstavlja jedan od najboljih načina za dugoročno očuvanje zdravlja.