Scenaristi sada već kultne serije „House“ obraćali su mnogo pažnje na detalje i tačnost kada je riječ o medicinskim slučajevima, a imali su čak i čitav tim ljekara koji je radio sa njima na osmišljavanju epizoda.
Jedan od ljekara koji je sarađivao sa scenaristima kardiolog dr Džon Sotos, za CNN je prenio svoje utiske o tome šta su prosječni gledaoci mogli da nauče iz serije.
„Svako ko je gledao seriju, naučio je nekoliko vrlo važnih činjenica: najvažnija je ta da lupus i drugi oblici vaskulitisa mogu da oponašaju bilo koju drugu dijagnozu.
Ako bi bolesti imale svoje ambasadore, ja bih se usudio da kažem da je Haus predstavljao vaskulitis.
Takođe, vrlo teški za otkrivanje su i sifilis i sarkoidoza. Gledaoci su uspjeli da nauče i da su steroidi loši za osobe sa infekcijama, kao i da seksualno prenosivih bolesti ima daleko više nego što bilo ko misli.
Nadam se da je publika shvatila na kako elegantne načine smrt, ljudska priroda, naša tijela i naše namjere mogu da se poigravaju s nama.
Na primjer, u jednoj epizodi ženin mladalački izgled zapravo je bio znak oboljenja.
U drugoj je, pak, na osnovu toga što se pacijentu u vodi nisu smežurali vrhovi prstiju, zaključeno da je zbog ugradnje vještačkog kuka najnovije generacije otrovan kobaltom.
Takođe, mogli su da vide da osobe koje žive u gotovo sterilnom okruženju mogu da obole, kao i oni koji su izloženi prljavštini.
Tumor dojke jednoj pacijentkinji iz serije se pojavio u nozi, a jednom pacijentu srčani udar manifestovao se kao problem sa zubima.
Na posljetku, „Haus“ je pokazao da naručivanje analiza jedne za drugom ne čini dobrog ljekara. Zapravo, odličan ljekar je pametan i pronicljiv, ima enciklopedijsko znanje, zdravo rasuđuje i radi neumorno u korist pacijenta.
Većina ljudi ima prirodni instinkt da bude dio nečeg većeg od njih samih.
Iako je serija bila prepuna dramatičnih situacija, prikazala je 177 priča o ljudima koji rade u timu do izmaka snaga kako bi spasili čovjeka.
To je odlika onih koji uspjevaju da budu veći od sebe samih.
Ako su priče iz „Hausa“ inspirisale makar jednu mladu osobu da umesto karijere u bankarstvu, odabere medicinu, onda je ona bila uspješna“.