Britanski su stručnjaci nedavno upozorili da izbacivanje ostataka kave u javne odvode može ozbiljno štetiti okolišu. Povod za njihovo upozorenje bila je kazna od 150 funti koju je dobila stanovnica zapadnog Londona jer je talog kave izlila u odvod na ulici.
Prema dostupnim podacima, stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva svakog dana popiju oko 98 milijuna šalica kave, dok se u svijetu dnevno konzumiraju čak dvije milijarde. Međutim, ono što preostane nakon ispijanja – tekućina i talog – često završava na pogrešnom mjestu. Iako se čini bezazleno, ta navika s vremenom stvara značajan problem za prirodu i vodene ekosustave, piše The Conversation, mreža znanstvenika i novinara koji populariziraju istraživanja.
Sitni talog, veliki problem
Izliti ostatak jedne šalice možda se ne čini opasno, ali kada to učini milijuni ljudi svakoga dana, posljedice za rijeke i jezera postaju ozbiljne. U Velikoj Britaniji se koristi kombinirani kanalizacijski sustav – isti cjevovod prenosi i kišnicu i otpadne vode iz domaćinstava. Zbog toga se dio kofeina, koji je vrlo otporan na razgradnju, često ne uspije u potpunosti pročistiti i završi u prirodnim vodama.
Kava sadrži stotine kemijskih tvari – osim kofeina, tu su i šećer, mlijeko, kakao te razni začini. Sve te tvari mogu promijeniti kemijski sastav vode i negativno utjecati na okoliš.
Kofein kao nevidljivi zagađivač
Kofein se sporo razgrađuje i spada u tzv. nove zagađivače, koje znanstvenici tek u novije vrijeme sustavno proučavaju. Još 2003. godine utvrđeno je da je prisutan u švicarskim jezerima i rijekama. Čak i kava bez kofeina može biti problematična jer snižava pH vode i tijekom razgradnje oduzima kisik vodenim organizmima.
Osim toga, hranjive tvari iz kave mogu potaknuti prekomjerni rast algi, što dodatno iscrpljuje razinu kisika u vodi i ugrožava život biljaka i životinja.
Ograničenja u pročišćavanju vode
Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda nisu svuda jednako učinkovita. Njihova sposobnost uklanjanja kofeina kreće se između 60 i 100 posto, ovisno o tehnologiji, dizajnu postrojenja i godišnjem dobu. To znači da i nakon pročišćavanja u vodi može ostati dio kofeina koji se vraća u rijeke i mora.
Za vrijeme jakih kiša sustav se često preoptereti pa se, kako bi se spriječile poplave, višak otpadnih voda – zajedno s kofeinom – preusmjerava izravno u prirodne tokove.
Istraživanja su pokazala da se kofein može pronaći u više od 50 posto analiziranih rijeka diljem svijeta, uključujući čak i područje Antarktike. U malim količinama može promijeniti metabolizam i ponašanje algi, biljaka i ličinki vodenih kukaca, a u većima dovesti i do njihova ugibanja.
Kako pravilno zbrinuti kavu
Ulični odvodi nisu namijenjeni za odlaganje otpadnih tekućina, već isključivo za prikupljanje kišnice. Zbog toga u njih ne treba izlijevati kavu, ulje, masti, boje, deterdžente niti ostatke građevinskog materijala. Sve takve tvari treba odložiti na propisan način – u posebne spremnike ili centre za otpad.
Budući da mnoge zemlje, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, koriste kombinirane kanalizacijske sustave, pravilo je jednostavno: ono što nije dobro izliti na ulici, nije dobro ni u kuhinjski sudoper. Osim štete za okoliš, talog kave lako može začepiti odvod.
Što učiniti s talogom kave
Umjesto bacanja, ostatke kave možete korisno iskoristiti. Talog razrijeđen vodom može poslužiti kao prirodno gnojivo ili tonik za biljke. Ipak, ne treba pretjerivati – previše kave u tlu može povećati količinu kofeina i smanjiti kvalitetu zemlje.
Najbolje rješenje je kompostiranje. Kava se može dodati kompostu ili spremniku za biootpad, a ako ni to nije opcija, dovoljno ju je baciti u običan otpad.