Muzički festival Jelen Demofest u Banjaluci održava se od 18. do 20 jula na tvrđavi Kastel. Na ovogodišnjem izdanju festivala, pored takmičarskog programa, na bini će biti i S.A.R.S., Dubioza Kolektiv, Kiril Džajkovski, Superhiks, Plejboj, Partibrejkers i mnogi drugi.
Na ovogodišnje izdanje festivala prijavilo se 428 bendova iz šest zemalja regiona: Srbije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Makedonije i Slovenije, a ovaj broj govori i značaju i veličini Jelen Demofesta.
O onome šta nas očekuje u tri dana festivala, samom Demofestu, kulturnoj politici grada Banjaluka i Vlade RS, publici u Banjaluci i drugim temama za portal BUKA razgovarali smo sa Brankicom Stojanović, portparolkom Jelen Demofesta.
Ubrzo nam se približava Jelen Demofest? Šta u tri dana publika može očekivati na ovom festivalu?
Jelen Demofest je u regionu prepoznatljiv po odličnom muzičkom programu koji drži posjetioce budnim sve do ranih jutarnjih časova, ali i po bogatom dnevnom programu koji ih edukuje, oduševljava, proširuje vidike i nudi mogućnost da se susretnom sa alternativnim vrstama umjetnosti koje nisu mnogo zastupljene u medijima i kulturnoumjetničkim programima regiona. Isti slučaj biće i ove godine. Pripremili smo tri potpuno ispunjena dana i noći sa vrlo kratkim pauzama i po principu „za svakog po nešto“ odabrali i revijalni večernji program, ali i dnevne sadržaje. Pored programskog dijela, publika može sigurno da očekuje tri dana ispunjena samo pozitivnom energijom, što nam, u posljednje vrijeme, svima nedostaje.
Pored muzičkog dijela festivala, šta je još pripremljeno (izložbe, filmovi, radionice)?
Od stripa, preko radionica za bubnjare, pop art marketa, grafiti takmičenja, Pecha Kuche, do izložbe Davora Gopca, sigurna sam da će mnogi pronaći svoj „komadić“ dnevnog programa u kojem će uživati tri dana. Ideja nam je da umjetničkim grupama koje ne mogu da nađu svoj prostor za afirmaciju ponudimo dio našeg prostra, te da širokoj javnosti pokažemo koliko kreativnosti čuči u grafitima, stripu i kreativnoj manufakturi, ali i da ukažemo na neizbježan spoj muzike i slikarstva kroz izložbu Gopca, kao i da reflektore usmjerimo na bubanj koji je srce svakog benda. Izabrali smo tri lokacije: Dom omladine koji je rezervisan za Pecha kucha, Pop Art market i sve aktivnosti vezane za strip, Multipleks Palas u kojem će biti mjesto susreta bubnjara i ljubitelja bubnja i DFK pub koji će postati izložbeni prostor Davora Gopca.
Kad pogledate u protekle godine koliko se festival do sada razvio i promijenio?
Jelen Demofest je projekat na koji je agencija Aquarius, osnivač i organizator festivala, potpuno ponosna. Uspjeli smo da prostor regiona pretvorimo u jednu veliku, muzičku državu u kojoj vlada autorski izražaj i u kojoj se, za pobjedu, koriste samo kreativnost, talenat i instrumenti. Festival svake godine naraste, promjeni se na bolje kroz organizacione detalje i ono što je do sada uspio da postigne je zaista mnogo – za vrlo kratko vrijeme postao je banjalučki brend, nešto po čemu je naš grad prepoznatljiv. Sigurno je da će u godinama koje su pred nama doživjeti još mnogo promjena i razvijati se na radost svih nas i vas.
Svake godine je sve manje sredstava za kulturu i umjetnost kod nas. Kako ste se Vi ove godine izborili sa finansijama i kako komentarišete konstantno smanjenje izdvajanja sredstava za tačku kultura?
Teška i bolna tema je postala kultura u našoj državi. Tačnije, njeno finansiranje. S obzirom na to da smo na desetak dana od festivala, neka atmosfera ostane pozitivna pa nećemo ulaziti u detaljniju analizu šta se i kako može i kako se moglo. Reći ću samo da je Demofest godinama na staklenim finansijskim nogama, ali i dalje stojimo, zahvaljujući Apatinskoj pivari, srbijanskoj kompaniji koja je godinama najveći prijatelj banjalučkog festivala i kompaniji m:tel koja je na Demofestu pokazala da s njima zaista imamo prijatelje. Tu su i mnogi drugi poput Sberbanke, kompanije Vitinka, Red Bull-a i naravno medija koji svesrdno pomažu festival pružajući nam prijeko potreban prostor za promociju. Koristim ovu priliku da se zahvalim i Buki koja je godinama rame uz rame sa nama, kao i ostalim medijima koji su omogućili da se dobar glas o nama daleko čuje.
Jeste li zadovoljni sredstvima koje ste dobili od Vlade RS i grada Banjaluka?
Jelen Demofest ove godine nije dobio sredstva od Vlade Republike Srpske. Gradu smo zahvalni jer su u godini u kojoj se budžeti značajno skraćuju ipak zadržali finansiranje festivala, kako finansijski, u manjoj mjeri nego do sada, tako i kroz omogućavanje korištenja Kastela i Doma omladine bez nadoknade.
Brankica Stojanović i Tricky na Jelen Demofestu 2011. godine
Kako komentarišete banjalučku kulturnu scenu? Šta biste istakli kao njenu prednost, a šta je mana?
Prednosti banjalučke kulturne scene su mnoge. Prije svega ona je raznolika, bogata kreativnim nabojem koji je iz godine u godinu, sa generacijama koje tek dolaze sve snažniji. Mi smo, realno govoreći, mali grad, a imamo nekoliko pozorišnih scena, mnogo autorskih bendova, grafiti umjetnike priznate u cijelom regionu, tu su i dizajneri, strip crtači i naravno likovni umjetnici, ali i mnogi drugi. I ako obratite pažnju, ako pažljivo gledate i slušate, u njihovim malim umjetničkim svjetovima se uvijek dešava nešto. Tu dolazimo do mane. Ne postoji publika za to. Ili ako i postoji informacija o dešavanjima u okviru nekog segmenta kulturne scene ne dođe do njih. Kao da imamo neki šum u komunikaciji. Meni je to poznato posebno kroz rad DFK kluba. Dovodili smo najrazličitije bendove koji nisu iz kategorije mainstream, ali su toliko neobični, zabavni i drugačiji da bi vas njihova interesantnost mogla privući. Takve svirke je posjećivalo skoro uvijek istih 50 ljudi. Da zaključim: Banjalučka kulturna scena je divna, bogata, zabavna i ide u korak s vremenom. Čini mi se da publika, bez koje scena kao pojam ne postoji, u ovom gradu spava zimski san.
Šta rade prethodni pobjednici takmičarskog dijela festivala? Gdje su sad oni? Pratite li njihov rad?
U kontaktu smo sa svima, od KillingJazzHardCoreBaby benda, pa sve do Neura s kojim je komunikacija sada skoro pa svakodnevna. Stojimo im na raspolaganju za sve za šta mi, kao full service advertising agencija imamo resurse. I ne samo njima, već i svim ostalim autorskim demofest bendovima. Oni svi, sem Prophagande iz Zagreba koja više ne postoji, aktivno rade. Ono na šta smo posebno ponosni je što bendovi sve češće odlučuju da nagradu u vidu binske opreme pretvore u nagradu snimanja albuma. Pratimo njihov rad i putem sajta demofest.org im pružamo prostor za promociju u mjeri u kojoj to možemo. Oni su svi i dalje zaljubljeni u muziku, sviraju i vrijedno rade čekajući svojih 5 minuta slave.
Koliko je važno pomagati mladim muzičarima? Šta im je najvažnije na početku?
Skoro sam pisala o tome. Svaki put kad objavite jednu vijest, ma i najmanju na svijetu, na temu nekog od demo bendova, ili bendova koji tek počinju, dajete im šansu da za njih čuju i ljudi van njihovog komšiluka, pa jednog dana, kad oni budu baš popularni, biće vam drago što ste o njima pisali kad su bili još mali. Svaki put kad u vijesti o promociji albuma benda koji tek počinje prepoznate nešto zanimljivo, pohvalite sami sebe jer ste izašli iz čopora i dozvolili sebi raznolikost, a to je jedna sjajna osobina. I nemojte razmišljati: “Ajoj meni je ta muzika bezveze, to su sve neki drekavci” jer su ti klinci (i oni koji se tako osjećaju) u muziku koju stvaraju uložili ljubav, džeparac, progutali 300 knedla i osuda okoline “što se ne bave nečijim pametnijim” a sve sa željom da u životu rade ono što vole. Zar to nije predivno? Mladim muzičarima je najvažniji vjetar u leđa. Osjećaj pripadnosti, a ne odbačenosti zbog toga što su odlučili da se bave muzikom za koju ne moraš biti go da bi te neko gledao, pardon slušao. Oni će se nekako izboriti za instrumente, prostor za vježbanje, ali da bi došli do publike treba im pomoć medija. Zahvaljujući internetu sad mnogo toga mogu sami. I Demofest je jedna vrsta medija koji im omogući da ih za jedno veče čuje više od 6000 ljudi. Zato postojimo. Da učinimo da i oni nekom postanu omiljeni bend.
Kako vidite Demofest u budućnosti? Koje su Vaše nade i planovi za daljnji razvoj festivala?
Nade su da najzad dobijemo neophodnu finansijsku podršku pa da se vratimo prvobitnoj ideji Demofesta, da pored nove autorske muzike plasiranu kroz demo bendove, u Banjaluku dovodimo i strane izvođače i tako Banjaluku etabliramo na muzičkoj mapi Evrope kao važan muzički centar. Pokazalo se da većina tih muzičara nije znala gdje je Banjaluka dok nisu došli na Demofest. Sjećam se da je pjevačica Kosheena htjela da spava u Zagrebu, jer se bojala da smo mi još uvijek nesigurna teritorija. Međutim, nakon obilaska Banjaluke i druženja s ljudima, ostala je s bendom u hotelu Bosna. To je jedna od misija Demofesta, da proširi granice i da Banjaluku predstavi u najboljem svjetlu. A da, pritom, zadržimo besplatan ula jer on garantuje posjetu i na takmičarskom djelu večeri. Pred Demofestom je svjetla budućnost. Potpuno smo sigurni u to.
Razgovarala Maja Isović